Umjesto dosadašnjih 18 posto, najveća dopuštena ugovorena kamata za građane trebala bi biti 11,35 posto, a za poduzetnike 12,35 posto. Te promjene donosi novi Zakon o kamatama koji kao osnovicu za izračun maksimalno dopuštenih ugovorenih kamata uzima referentnu kamatnu stopu HNB-a koja trenutno iznosi 5,3 posto.
Vlada je zakon prihvatila na sjednici u srijedu, a hoće li on doista u ovom obliku zaživjeti ovisit će o zastupnicima u Saboru, a sam ministar financija Slavko Linić najavio je moguće promjene u drugom čitanju koje bi dodatno olakšale život građana koji imaju problema s urednom otplatom svojih obveza.
Linić je otkrio da će se kroz drugo čitanje tražiti rješenje i za način otplate duga po kojem se ne bi najprije otplaćivale zatezne kamate, nego glavnica. Pojasnio je da građani kod kašnjenja u plaćaju najprije plaćaju zateznu kamatu, a ne dospjele rate, pa se tako njihov dug nikada ne smanjuje.
- Kod uplate dužnici najprije plaćaju zateznu kamatu, što znači da njihove obveze i dalje ostaju, pa se na dospjele rate koje nisu plaćene ponovno
Činjenica da se najviša dopuštena ugovorena kamatna stopa za građane spušta na 11,35 posto znači i da će se smanjiti kamate po tekućim računima građana. One su dosad mogle biti 11 posto, a ubuduće će iznositi najviše 10,35 posto, a Linić je izvijestio da bankari smatraju da će im to smanjiti profitabilnost.
Te nove niže kamatne stope ubuduće će na svoje potraživanja osim banaka naplaćivati i država te primjerice komunalne ili telekomunikacijske tvrtke, a one zapravo postaju i zatezne kamate. Jedino će tvrtke među sobom i dalje, kako bi potaknule plaćanje i spriječile nelikvidnost, moći obračunavati veću zateznu kamatnu stopu koja će biti oko 18 posto. (Jagoda MARIĆ / Novi list)