U Hrvatskoj će ubuduće biti manji državni poticaji za stambenu štednju, smanjit će se cijene jeftinijih manjih automobila koji manje zagađuju okoliš, a porasti cijene većine automobila skupljih od 150 tisuća kuna. Uz to olakšat će se dobivanje dozvole za eksploataciju mineralnih sirovina, ali će poduzetnici koji dobiju koncesiju, a ne eksploatiraju sirovinu puno lakše gubiti dozvolu. Najvažnije su to odluke Vlade s jučerašnje sjednice, odnosno njezini zakonski prijedlozi koji još moraju dobiti potvrdu u Saboru da bi se počeli primjenjivati u praksi.
Ministar financija Slavko Linić objasnio je na Vladi zašto se u izmjenama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje poticaji smanjuju s 15 na 10 posto, odnosno zašto padaju s maksimalno 750 kuna na 500 kuna po štednom računu. Motiv za takav potez, tvrdi Linić, nisu mjere proračunske štednje nego to što je analiza pokazala da se sredstva nenamjenski troše, jer oni koji štede i dobivaju od države poticaje kako bi povećali svoju štednju za kupnju stana, često uopće nemaju namjeru kupovati stan. Premijer Zoran Milanović priznao je da i sam poznaje nekoliko primjera koji potvrđuju to nenamjensko trošenje stambene štednje.
- To je služilo ljudima koji imaju nešto više gotovine da na kamati umjesto 5 uzmu 8 posto. I to su radili mnogi nama poznati ljudi. To nije normalan način poslovanja i polako ga ukidamo, najavio je premijer. Stambene štedionice poručile su jučer da smanjenje poticaja za stambenu štednju nije dobro za štediše, štedionice i državu, ali tvrde da će sustav stambene štednje i nakon smanjenja državnih poticajnih sredstava ostati atraktivan za njihove klijente. (Jagoda MARIĆ/NL)