Upravni odbor Udruge vinogradara i vinara Istre Vinistra zahtijeva od hrvatskog Ministarstva poljoprivrede da "nakon što su iscrpljene sve mogućnosti vezane uz problematiku oko terana, hitno pokrene proces osporavanja slovenske zaštite kroz sudski proces, zato što je ona neutemeljena i obmanjuje potrošače". Ovaj je zaključak Upravnog odbora Vinistre pismeno i službeno upućen Ministarstvu poljoprivrede, zajedno s detaljnijim obrazloženjem kojim se kontekstualizira i nedavni slučaj moguće zabrane korištenja naziva teran za vino u Italiji.
Ponukani napisima u talijanskim medijima koji govore o "pojačanoj aktivnosti njihovih (talijanskih) lokalnih, regionalnih i državnih dužnosnika u zaštiti terana", istarski su proizvođači terana sve više zabrinuti, i iako su od travnja 2013. godine, kada je istarski teran zabranjen najprije u Sloveniji a zatim i u cijeloj Europskoj uniji, "bili vrlo strpljivi gradeći ozračje za uspješne pregovore i s punom vjerom u pravedno rješenje", danas više nemaju nikakvih očekivanja da će do dogovora doći, navodi se u obrazloženju zahtjeva Vinistre upućenom Ministarstvu poljoprivrede.
Jedino rješenje
Istarski su vinari posebno zabrinuti mogućnošću da Slovenija i Italija uspostave model zaštite terana koji bi pomirio njihove interese, ali na štetu hrvatskih proizvođača.
"Naši proizvođači trpe materijalnu štetu, osjećaju se nemoćni, prevareni i razočarani u sustav koji ih ne štiti, a Europska komisija ne izlazi ni s kakvim novim prijedlozima", navodi se također u dopisu istarskih vinara i zaključuje kako je "pokretanje procesa republike Hrvatske protiv Europske komisije jedino rješenje koje imamo na raspolaganju".
Pojašnjavajući neke aspekte ovog zahtjeva, predsjednik Vinistre Nikola Benvenuti ukazuje da je teran priznata i dokazana sortna grožđa, koja se osim na hrvatskoj nacionalnoj sortnoj listi nalazi i na međunarodno priznatoj listi Međunarodne organizacije za vino (OIV). Bit cijelog slučaja terana je u tome što su Slovenci nazivom sorte zaštitili naziv za jedno svoje vino, i u tome što je negdašnji naziv slovenske zaštite "Kraški teran", koji je neosporan i svima prihvatljiv, u jednom trenutku postao samo "teran", a nitko ne zna objasniti kako je do toga došlo.
"Sve bi ovo bilo najlakše riješiti tako da se u Sloveniji za njihovo zaštićeno vino ponovno koristi naziv "Kraški teran", a da se nama dozvoli koristiti naziv "Istarski teran", time bi svi bili zadovoljni i nitko ne bi bio na gubitku", smatra Benvenuti, jer ako se štiti ime područja, onda bi korištenje naziva Kras u nazivu vina bilo logično i ne bi se sukobljavalo s korištenjem naziva teran u hrvatskom dijelu Istre.
Ministarstvo šuti
Prema grubim procjenama, teranom je u Istri zasađeno tristotinjak hektara vinograda, grožđe teran proizvodi stotinjak istarskih vinogradara, a vino teran na tržište plasira pedesetak istarskih vinara.
Ovo nije prvi takav zahtjev koji je Vinistra poslala Ministarstvu poljoprivrede, a otkako je izbila "afera" s teranom, iz Istre se u Zagreb šalju deseci zahtjeva da se rješavanju problema terana pristupi žustrije i učinkovitije, no cijelo to vrijeme hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede nije za teran učinilo niti jedan vidljiv pozitivan korak.
- Odgovor možda ni ovaj put nećemo dobiti, no svima je jasno da su sve druge mogućnosti iscrpljene, a ako se Slovenci i Talijani dogovore, te mi ostanemo izvan tog dogovora, istarski teran doživjet će još jedan poraz, sa čime se mi ne možemo složiti. Zato zahtijevamo da hrvatska država tuži Europsku komisiju i da sudskim putem zaštiti naše povijesno pravo na teran, rezolutan je Nikola Benvenuti. (Piše Davor ŠIŠOVIĆ)