Slovenski vinari koji proizvode kraški teran tužili su hrvatske proizvođače istarskog terana europskoj mreži Solvit, a riječ je o sustavu kojemu se građani EU-a ili poduzeća koja posluju na zajedničkom tržištu mogu požaliti na neekonomske ili birokratske prepreke s kojima se susreću u drugoj državi, ako smatraju da se njima krše europska pravila. Vijest o ovoj tužbi objavili su u srijedu slovenski mediji, a zatim prenijeli mnogi tematski poljoprivredni i vinski portali (ali nitko od utjecajnijih medija) u Hrvatskoj i susjednim zemljama.
Lažni teran?
"U prijavi smo iznijeli svoje argumente i očekujemo službeni odgovor", izjavio je za ljubljanski dnevnik Delo od srijede Marjan Colja, direktor tvrtke Vinakras iz Sežane, koja inače proizvodi najviše kraškog terana, vina od grožđa refošk, kojeg je Slovenija registrirala i zaštitila njegovo geografsko podrijetlo na razini EU-a, tvrdeći već tri godine da se hrvatski vinari tim nazivom ne smiju koristiti jer se vino teran smije proizvoditi samo na terenu slovenske kraške visoravni čija mu klima daje posebnu aromu.
Colja u svojoj izjavi naglašava: "I dalje ćemo pratiti prodaju lažnog terana u Hrvatskoj, a krajnje je vrijeme da se s prodajom takozvanog istarskog terana u Hrvatskoj prestane", dodajući da sumnja u adekvatnu reakciju hrvatskih državnih tijela.
"Ako reakcije u Hrvatskoj još uvijek ne bude, zamolit ćemo naše ministarstvo poljoprivrede da stvar predstavi Europskoj komisiji kako bi ona donijela rješenje", kazao je Colja, no gotovo istovremeno slovenski ministar poljoprivrede Dejan Židan u svojim javnim nastupima upućuje istovjetne poruke spram Europske komisije i njezinih tijela.
Inače, u praksi funkcioniranja mreže Solvit, prijava koju jedan subjekt podnosi prema drugome može biti mehanizam za početak naplate ekonomske štete koju prijavitelj smatra da je pretrpio zbog ponašanja prijavljenog subjekta, a takve su prijave često i nagovještaj mogućeg sudskog postupka protiv navodnog prekršitelja. Slovenski mediji prenose da je krajem prošlog tjedna na upit Slovenske televizije može li Hrvatska očekivati sankcije budući da je u njoj u prodaji još uvijek istarsko crno vino pod nazivom teran iako Slovenija smatra da je riječ o brendu koji je zaštitila na razini EU-a, odgovoreno da se još uvijek traži konstruktivno rješenje koje bi zadovoljilo interese uključenih strana, ali uz puno uvažavanje europskih propisa, prenose također slovenski mediji.
Pritisak
Slovenska tužba mreži Solvit protiv istarskih proizvođača terana tako je očigledni primjer "guerilla marketinga" i javnog pritiska na Europsku komisiju u vrijeme kad su iz Bruxellesa počele stizati prve službene potvrde da bi spor oko terana mogao biti riješen čak i pošteno, na obostranu korist. Sve hrvatske službene instance se pri govorenju o slučaju terana još uvijek drže načela "tihe diplomacije" i nedavanja konkretnih izjava, no slovenska strana izborom prilično grubih riječi (sad smo prvi put čuli da se istarskim vinarima spočitava da proizvode "lažni teran") uporno stvara javnu sliku o ovom slučaju kakvu ona hoće, zanemarujući pritom i povijesne i stručno-znanstvene činjenice koje su već desetljećima poznate svjetskoj vinskoj i znanstvenoj javnosti. Mnogi istarski vinari nisu zadovoljni tom politikom tišine i neodgovaranja na objede i neistine sa slovenske strane, no o taktici i načinu reagiranja na slovenske napade ipak moraju odlučiti oni sami.
Možda bi i hrvatski vinari trebali svoje kolege sa slovenskog Krasa tužiti mreži Solvit, budući da im je nasilno izbacivanje istarskog terana s međunarodnog vinskog tržišta i prisilno preimenovanje njihovog vina nedvojbeno nanijelo veliku financijsku i moralnu štetu? (D. ŠIŠOVIĆ)