Hrvatska je na meduvladinoj pristupnoj konferenciji u Bruxellesu otvorila još dva poglavlja pregovora s Europskom unijom, o ribarstvu i okolišu, cime se broj otvorenih poglavlja popeo na 30, uz samo tri neotvorena. Za glavnog hrvatskog pregovaraca Vladimira Drobnjaka to je znak da su pregovori u samoj završnici.
Ova je dva poglavlja Slovenija blokirala godinama - ono o ribarstvu cak od 2006. - a odluka o deblokadi u Ljubljani je obrazložena tvrdnjom da je Slovenija popustila tek nakon teških pregovora u kojima je, kako je ovih dana podvukao premijer Borut Pahor, «uspjela zaštititi svoje nacionalne interese».
U Ljubljani se, naime, tvrdi da to znaci da je Hrvatska pristala još ove godine dopustiti slovenskim ribarima ribarenje duboko u hrvatskim vodama, do visine Vrsara, u skladu s ribarskim dijelom Sporazuma o pogranicnom prometu i suradnji, potpisanom još 2001. godine. Pritom se pozivaju na «povijesna prava slovenskih ribara u hrvatskim teritorijalnim vodama».
Slovenija je navodno dobila i dodatna jamstva da ce Hrvatska do daljnjega suspendirati svoj ZERP za clanice EU-a, kao i ona o hrvatskim obvezama u vezi razgradnje nuklearnog otpada iz zajednicke nuklearke Krško. Takve najave i Pahorove izjave Drobnjak nije želio komentirati, tvrdeci da pravi pregovori pocinju tek otvaranjem poglavlja.
U pregovorima o ribarstvu, izvijestio je Drobnjak, Hrvatska ce tražiti pravo da zadrži tradicionalne ribarske alate, ne samo zbog gospodarske, sociološke ili geopoliticke vrijednosti Jadranskog mora, vec i zbog kulturološke dimenzije: Hrvatska je mediteranska zemlja i zaštita starih ribolovnih alata i obicaja vrlo je važna.
Što se okoliša tice, u to podrucje u sljedecih 20 godina trebat ce uložiti više od deset milijardi eura.