Nakon što je talijanski predsjednik Giorgio Napolitano docekao slovenskog predsjednika Danila Türka s najvišim državnickim pocastima, a slovenska himna prvi put u povijesti odsvirana u Predsjednickoj palaci na rimskom Kvirinalu, cijela Slovenija kao da je odahnula.
Nikad dosad, naime, jedan slovenski šef države nije u Rimu primljen u državnicki posjet, s državnickim pocastima, uz pocasnu stražu, konjanike i sve ostalo što prilici posjetima državnika na toj razini, kao što je u ponedjeljak i utorak u Rimu docekan Türk.
Komplicirani odnosi Rima i Ljubljane su optereceni iznimno teškom prošlošcu i vjekovnim talijanskim ekspanzionizmom na istocnoj obali Jadrana.
Slovensko-talijanska netrpeljivost kulminirala je sredinom 1990-tih, kada je Rim blokirao otvaranje slovenskih pregovora s Bruxellesom o ulasku u EU.
No, cini se da se i to polako mijenja. Kako izvještavaju talijanski reporteri, Napolitano je primio Türka s takvom ljubaznošcu i pozornošcu kakvima je dosad jedino ugostio Baracka Obamu. Dvojica su predsjednika kao prekretnicu oznacila upravo trojni sastanak pomirenja u Trstu, kada su prošlog ljeta Napolitano, Türk i hrvatski predsjednik Ivo Josipovic odali pocast svim stradalnicima burnih dogadaja na našoj zapadnoj granici.
Predsjednik Napolitano, koji je prije cetiri godine šokirao Sloveniju i Hrvatsku tvrdnjama o slavenskom ekspanzionizmu, krvolocnosti i etnickom cišcenju na istocnoj obali Jadrana - pritom i ne spomenuvši da su fojbama prethodile godine fašistickog divljaštva - sada je iznenadio Slovence izjavom da je slovenska manjina najvažnija manjina u Italiji. I to pored brojne i mocne njemacke manjine u Južnom Tirolu i francuske manjine u pokrajini Val d'Aosti!?
Na prijateljstvo Türk je uzvratio prijateljski, predloživši da se na Soškoj fronti, jednoj od najvecih klaonica Prvog svjetskog rata, na kojoj su se sukobile austro-ugarske i talijanske postrojbe, uspostavi «europska staza mira».