Slovenski parlament u subotu je na izvanrednoj sjednici za mandatara nove vlade izabrao Janeza Janšu (53), predsjednika Slovenske demokratske stranke (SDS) koji je vec vodio koalicijsku vladu desnog centra od 2004. do 2008. godine.
Prilikom tajnog glasovanja, održanog nakon višesatne parlamentarne rasprave, Janša je dobio glasove 51 od 90 zastupnika u slovenskom parlamentu. Ostalih 39 bilo je protiv.
Janša je ranije najavio je da bi nova vlada mogla biti formirana i poceti djelovati najkasnije do 10. veljace. Kandidati za ministre bit ce vjerojatno objavljeni sljedeci tjedan. Tada ce poceti postupak njihova predstavljanja u parlamentarnim odborima i imenovanja nove vlade.
U svom obracanju zastupnicima na pocetku parlamentarne rasprave, Janša je izložio program djelovanja buduce vlade. Kao cilj u njezinom mandatu naveo je gospodarski oporavak na zdravim osnovama i bez zaduživanja.
Ustvrdio je da je su slabiji rast BDP-a u protekle tri godine u EU-u od Slovenije imale samo Grcka i Litva, da je dugorocno potrebna nova razvojna paradigma, povecanje ekonomske konkurentnosti i stimuliranje poduzetništva i obrazovanja te stvaranje novih radnih mjesta.
No, Janša je kao najhitniju mjeru naveo potrebu da se vec ove godine radikalno smanje državni izdaci i smanji proracunski deficit. Stanje je vrlo ozbiljno i ako to zajedno ne uspijemo, i Sloveniji bi se moglo dogoditi da joj mjere namecu financijske ustanove, porucio je Janša oporbi i sindikatima, koji izražavaju bojazan od "ukidanja socijalne države" i pada standarda, te ih pozvao na suradnju s novom vladom.
Stroga financijska disciplina, rezanje troškova i smanjivanje zaduživanja potreban su signal medunarodnom financijskom tržištu da se u Sloveniji završava vrijeme neprovodenja reforma i politicke nestabilnosti. Za te mjere nema mnogo vremena, a neophodne su da prestane pad kreditnog rejtinga Slovenije i da joj opet postanu dostupnija sredstva za buduce infrastrukturne projekte, upozorio je Janša.
Janša je u okviru mjera štednje spomenuo i "debirokratizaciju" vladinih služba i uprave, te racionalizaciju i smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru.
Janšu su u srijedu za mandatara podržale stranke desnice i desnog centra, nakon što vladu lijevog centra u prvom pokušaju nije uspio formirati Zoran Jankovic, cija je Pozitivna Slovenija na izborima 4. prosinca prošle godine dobila najviše glasova i dva mandata više od Janšine,
Slovenska demokratska stranka (SDS), Slovenska pucka stranka (SLS), Gradanska lista Gregora Viranta, Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) i demokršcanska Nova Slovenija (NSI) u srijedu su kandidirale Janšu za vodu svoje "protukrizne koalicije" i predložile ga za premijera.
U isto vrijeme, predsjednik države Danilo Tuerk suzdržao se od mogucnosti predlaganja svog kandidata, nakon što u prvom krugu Jankovic nije osigurao potrebnu parlamentarnu vecinu i nakon što su stranke odbile Tuerkov prijedlog da razmisle o "tehnickom" mandataru nove vlade. Tuerk je dao do znanja da Janšu ne predlaže kao mandatara i zato jer smatra da mu nedostaje "puni legitimitet", jer je još uvijek u sudskom postupku kao suoptuženik u korupcijskoj aferi Patria.
Parlamentarni zastupnici Socijalnih demokrata (SD) koje vodi dosadašnji premijer Borut Pahor, te Jankoviceve Pozitivne Slovenije, glasovali su protiv Janše kao premijera, te najavili da ce biti konstruktivna, ali oštra oporba koja ce novu vladu kontrolirati u najvecoj mogucoj mjeri.
Više zastupnika nove oporbe kritiziralo je i "politicku akrobaciju" dviju stranaka u Janšinoj koaliciji. Centristicka Gradanska lista Gregora Viranta i stranka umirovljenika DESUS su pregovarale s Jankovicem, a u isto vrijeme politicki "trgovale" s Janšom, te se na kraju našle u koaliciji desnog centra, odigravši tako ulogu "trojanskog konja" i iznevjerivši birace, ocjene su nekih od Jankovicevih zastupnika u parlamentu.