Slovenci nisu baš zadovoljni prvim desetljećem svog boravka u Europskoj uniji, za koje neki ovdašnji analitičari tvrde da je zbog vlastitih pogrešaka u gospodarskoj i socijalnoj politici bilo "desetljeće propuštenih prilika" ili čak "izgubljeno desetljeće" .
Prema nedavnoj anketi Eurobarometra, Slovenci glavne prednosti EU-a vide u njenoj gospodarskoj moći i većoj kvaliteti života, a prema zadovoljstvu životom u EU nalaze se u prosjeku među članicama EU-a.
No, nisu zadovoljni svojim životnim standardom, jer se njihova kupovna moć, mjerena BDP-om u odnosu na europski prosjek, u deset godina smanjila s 87 posto u 2004. na sadašnjih manje od 84 posto, deficit i javni dug u tom su se razdoblju višestruko povećali, kao i nezaposlenost, dok su stope rasta koje je Slovenija ostvarivala pred ulazak u integraciju i prvih godina nakon ulaska danas, nakon ekonomske krize, skoro nezamislive.
"Slovenija je 2004. godine ušla u prostor kojemu i pripada. No, članstvo samo po sebi ne donosi blagostanje niti štiti od vlastitih pogrešaka", kazao je za ljubljansko Delo od srijede, povodom desete obljetnice ispunjenja glavnog strateškog cilja nakon osamostaljenja države, europski povjerenik za okoliš Janez Potočnik, u vrijeme pristupanja Uniji jedan od vodećih slovenskih pregovarača.
"Da bi prednosti EU-a došle do punog izražaja, vizija koja je europske narode potaknula da prevladaju povijesne podjele mora biti ostvarena i kod kuće, u Sloveniji", dodao je Potočnik.
Slovenija je u EU ušla u najvećem krugu njezina proširenja 2004. godine, ali se desetogodišnjica ulaska zbog krize i problema koji su je pogodili ne obilježava u euforiji, nego sa sviješću da su propuštene neke prilike koje su druge članice bolje iskoristile.
"Članstvo u EU-u poklopilo se nažalost s izgubljenim desetljećem razvoja, ali za to teško možemo kriviti EU. Ušli smo u nju s velikim očekivanjima, a sada konstatiramo da je iza nas izgubljeno desetljeće", navodi u srijedu vodeći slovenski list Delo i dodaje da slovenske institucije i elite "nisu shvatile da je članstvo bio samo korak prema cilju konkurentnije države i višeg standarda građana, a pokazalo se da je Slovenija 10 godina bila bez kormila i kormilara".
List ocjenjuje da su to glavni razlozi zbog kojih se danas o Sloveniji u međunarodnim dimenzijama govori kao o problematičnoj članici umjesto kao o "uzornoj učenici", što je bila u vrijeme priprema na ulazak u briselski klub, te što je država danas zadužena za 28,8 milijardi eura i ima 10 milijardi eura "loših kredita" u bankarskom sustavu koji treba sanaciju.
S druge strane, Slovenija je u deset godina na mnoge korisne projekte iskoristila 4,3 milijarde sredstava iz europskih fondova, stanovnici osjećaju blagodati veće mobilnosti u europskom prostoru bez granica, a zajednička europska valuta euro zaštitila ih je, po uvjerenju mnogih, od još težih situacija u globalnoj krizi.
Unatoč tome, i u Sloveniji se zadnjih godina osjeća sve više kritičnih tonova prema Europskoj uniji koja, kako se tvrdi, "više nije ona u koju smo ulazili", a jaki su i euroskeptični tonovi.
Poznati slovenski makroekonomist Jože Mencinger, koji se ove godine kandidira za člana Europskog parlamenta, kaže da je Europa zastranila u neoliberalizam, istodobno gubeći industrijsku konkurentnost i radna mjesta na račun Kine i drugih zemalja. "I ja sam euroskeptik, ako euroskepticizam znači ne aplaudirati svemu što odluči vlast u Bruxellesu", rekao je Mencinger, koji smatra da se Europa mora vratiti na svoja ishodišta, a to je socijalno-tržišna ekonomija s jakim javnim sektorom.
"Vjerujem u budućnost EU-a i bojim se njenog raspada, ali su za njen opstanak najopasniji oni koji se ne usuđuju sumnjati", kazao je slovenski makroekonomist. (Hina)