Glavne zadaće Klastera istarskih maslinara su dovršetak zaštite istarskog ekstradjevičanskog maslinovog ulja europskom oznakom izvornosti, i preustroj u proizvođačku organizaciju, rečeno je na skupštini ove organizacije održanoj u srijedu u Pazinu. Klaster sada broji 41 člana iz cijele Istre.
Direktor Klastera Bruno Legović rezimirao je dvogodišnje aktivnosti na zaštiti istarskog maslinovog ulja oznakom izvornosti. Na nacionalnoj razini, istarsko je ulje dobilo oznaku izvornosti u travnju 2015. godine, a u srpnju iste godine podnijet je zahtjev za europsku oznaku izvornosti.
Opet Slovenci
Nakon provjere od strane tijela Europske komisije, zahtjev za zaštitu istarskog maslinovog ulja objavljen je 23. siječnja 2016. godine u službenom glasilu Europske unije, i tada je počeo teći tromjesečni rok za prigovore. Svega jedan dan prije isteka tog roka, 22. lipnja ove godine, Slovenija je podnijela prigovor na zaštitu istarskog ulja europskom oznakom izvornosti, iako su maslinari iz slovenske Istre svojim istarskim kolegama s hrvatske strane granice rekli da problema ne bi trebalo biti, rekao je Legović. Postupak europske zaštite je tako zaustavljen, i tijekom ovog mjeseca u Zagrebu bi se u Ministarstvu poljoprivrede trebao održati prvi radni sastanak sa slovenskim predstavnicima o tome kako dovršiti proceduru zaštite i razriješiti slovenski prigovor.
Proizvođačka organizacija
Kako i zašto preustrojiti Klaster istarskih maslinara u proizvođačku organizaciju okupljenim je maslinarima pojasnio županijski pročelnik za poljoprivredu Milan Antolović. Proizvođačke su organizacije u žarištu europskih programa ruralnog razvoja, a u Hrvatskoj su dosad osnovane četiri takve, po dvije u oblasti mljekarske i voćarske proizvodnje. Proizvođačke organizacije mogu, slično talijanskim konzorcijima, preuzimati viškove proizvoda svojih članova za dalju prodaju, mogu za sve njih obavljati objedinjene marketinške i promocijske poslove, a preko njih se mogu dobivati i potpore za podizanje novih nasada ili izgradnju preradbenih objekata. Da bi konkurirao za potpore iz Programa ruralnog razvoja, klaster mora imati članove koji ukupno obrađuju najmanje 150 hektara, a u prvih pet godina postojanja mora doseći godišnji promet od tri milijuna kuna. Da bi klaster postao proizvođačka organizacija ne mora se raspuštati pa ponovno osnivati, dovoljno je u društveni ugovor unijeti doregistraciju, te s izrađenim poslovnim planom podnijeti zahtjev Ministarstvu poljoprivrede.
Potreba preustroja klastera u proizvođačku organizaciju proizlazi i iz očekivanih problema s plasmanom istarskog maslinovog ulja u skoroj budućnosti, dodao je Antolović. Već ove godine se zbog obilnog uroda i većih količina proizvedenog ulja očekuju problemi s njegovom prodajom, jer je ovogodišnja proizvodnja od procijenjenih 250 vagona ulja 30-40 posto veća od lanjske, ali narednih godina polako dolaze u rod mlade masline zasađene kroz županijski program poticanje sadnje koji je trajao do 2012. godine. To znači, precizirao je Antolović, da će svake od naredne tri godine u rod dolaziti po 300.000 stabala mladih maslina, čime će i ukupna količina proizvedenog ulja rasti, pa ako će biti problema s domaćim plasmanom, proizvođačka bi organizacija trebala preuzimati viškove od malih proizvođača i plasirati ih na europsko tržište.
U raspravi o ovom preustroju upozoreno je i na neke nepoznanice, primjerice, mogu li se članovi klastera javljati na natječaje istih mjera Programa ruralnog razvoja na koje će se javljati i cijeli klaster odnosno proizvođačka organizacija kao cjelina; a nije bilo ni jasnog odgovora kakav će biti status proizvođača koji nisu neposredni članovi klastera nego su članovi udruga koje su učlanjene u klaster. Odgovori na ta pitanja potražit će se od Ministarstva poljoprivrede i zatim proslijediti svim članovima. Odmah će se započeti i s pripremnim aktivnostima za preustroj klastera u proizvođačku organizaciju, a o dokumentima za taj proces odlučivat će se na izvanrednoj skupštini koja će se sazvati u ožujku sljedeće godine.
Premali interes
Ana Marušić Lisac iz certifikacijske tvrtke Biotechnicon predstavila je sustav certifikacije i kontrole istarskog ekstradjevičanskog maslinovog ulja s oznakom izvornosti. Pritom je spomenula da je u "nultoj sezoni" kontrola i certifikacija obavljena kod 21 proizvođača. Međutim otkako je stupila na snagu nacionalna oznaka izvornosti, 2015. godine je tu oznaku zatražilo samo pet proizvođača, a ove godine isto toliko. Neki su članovi klastera taj broj ocijenili premalim i tvrdili da bi svi ozbiljni proizvođači trebali težiti da njihovo ulje nosi tu oznaku, dok su drugi tvrdili da se još ne vidi korist od takve oznake, te da ona uostalom ružno izgleda naspram njihovih profesionalno dizajniranih etiketa.
Ana Marušić Lisac, čija tvrtka nadzire 18 od ukupno 22 oznake izvornosti ili geografskog podrijetla dosad dodijeljene u Hrvatskoj, je pak ustvrdila da doista proizvođači moraju vidjeti korist da bi prihvatili oznaku, ali je upozorila da se hirovito tržište brzo mijenja i da odbijanjem ove oznake "ne smijemo biti kratkovidni".
Direktor ostaje Bruno Legović
Bruno Legović ponovno je izabran za direktora odnosno predsjednika uprave Klastera, a u Nadzorni odbor imenovani su Silvano Puhar, Bernardina Hlevnjak Pastrovicchio, Klaudio Ipša, Zdenko Barac i Andrej Đurić. (Davor ŠIŠOVIĆ)