Prvi okrugli stol 18. sajma knjige u Istri održan danas u Crvenom salonu Doma hrvatskih branitelja kao temu je imao "Slobodu izbora" o kojoj su govorili Ayfer Tunc, Ece Temelkuran, Jole Zanetti, Anne-Kathrin Godec i moderator Branimir Pofuk. Početna tema okruglog stola bilo je pokrivanje žena kako na Istoku tako i na Zapadu, no sudionice su tu temu brzo proširile na opće propitkivanje o slobodi kao političkom i društvenom fenomenu.
Branimir Pofuk je kao uvod odabrao razne fotografije "otkrivenih" i "pokrivenih" žena te je sudionice upitao kako gledaju na taj fenomen. Prva je o tome govorila turska novinarka i aktivistica Ece Temelkuran.
- O toj se temi u Turskoj govori već 15 godina, a moje je mišljenje da sve inicijative i pokreti koje se time bave zapravo smještaju žene u one okvire u kojima misle da bi žene trebale stajati. Ta je tema toliko izložena da smo došli do toga da više ne znamo što bismo o tome mogli reći. Zbog problema pokrivanja i otkrivanja, govori se samo o tome koliko su se žene promijenile, a ne govori se koliko su se promijenili muškarci, kazala je Temelkuran.
Anne-Kathrin Godec, spisateljica njemačkog porijekla koja živi u Hrvatskoj komentirala je kako se na taj fenomen gleda u Njemačkoj.
- Pokrivanje ili otkrivanje žena je tema o kojoj se u Njemačkoj oduvijek priča. U njemačkoj postoji ta praksa da o svemu što je drugačije mora postojati javna diskusija. Sada je ta tema možda u drugom planu, jer se u prvi plan smjestila tema o obrezivanju kako muslimanskih tako i židovskih dječaka. Pokrivanje žena u njemačkom društvu nije nešto autohtono i naravno da diskusije o tome mora biti, no to može biti i problematično. Kada ljudi dolaze u druga društva, države i kulture ne mogu u njih ući kao da idu kod doktora - skinuti sve što imaju na sebi i krenuti dalje, kazala je Godec.
Talijanska spisateljica Jole Zanetti je o temi pokrivanja govorila iz talijanske perspektive. - U Italiji što se toga tiče nema velikih problema - no talijanski zakon nalaže da žene, ali i muškarci ne smiju imati pokrivena lica. Postoje, naravno, ekstremne frakcije koje se tome protive, ali ekstrema ima sa svih strana. U Italiji se tako netko opire i prisustvu raspela u učionicama, kazala je Zanetti.
Turska spisateljica Ayfer Tunc je na sugestiju Branimira Pofuka koji je pročitao nekoliko redaka o slobodi turskog pisca Ahmeta Hamdija Tapinara postavila pitanje kako sloboda k nama dolazi, tko nam ju daje te tko nam ju oduzima.
- Da bismo to shvatili, trebamo pričati o turskoj povijesti. Kako u Osmanlijskom carstvu tako i u Turskoj nakon revolucije 1980. godine prava je netko uvijek davao ili oduzimao. Do tih prava nije se došlo borbom, a onome do čega se ne dolazi nekim posebnim trudom ne pridaje se posebna vrijednost. Pravo je pitanje je li sloboda pravo ili dio identiteta svake osobe. Ja osobno mislim da bi sloboda trebala živjeti u svakoj osobi, kazala je Tunc.
Temelkuran je potom govorila o stanju slobode u Turskoj i navela porazne brojke. - Sada je u Turskoj preko sto novinara u zatvoru i na tisuće je političkih zarobljenika. Sulejman možda jest, ali Turska danas nije veličanstvena. U TV serijama ili pak na nekim međunarodnim skupovima Turska može izgledati kao sjajna zemlja, no to nije tako. Ako nemate neke posebne političke interese pustit će vam jedan okvir u kojem se možete slobodno kretati, no ako imate jasne političke stavove koji se kose sa stavovima vlasti onda ste nagrabusili. Neki su se novinari pomirili s tim stanjem i pišu ono što trenutna vlast želi. S druge strane malo je novina koje se usude objaviti bilo kakvu kritiku vlasti, kazala je Temelkuran.
Ostali programi na sajmu
Prvo predstavljanje knjige na sajmu bilo je posvećeno knjizi eseja "Pet gradova" Ahmeta Hasmdije Tapinara u zajedničkom izdanju Antibarbarusa i Sajma knjiga u Istri koju su preveli studenti turkologije zagrebačkog sveučilišta.
- Mislim da je vrijeme da Tursku upoznamo mimo ove televizijske invazije i to putem jednog klasika koji hrvatskoj publici dosad nije bio dostupan. Radi se o zahtjevnom projektu jer u takvom "koralnom" prijevodu teško je ujednačiti prijevode grupe ljudi, kazala je Goldstein.
Marta Andrić, turkologinja i prevoditeljica Orhana Pamuka koja je redigirala prijevode studenata kazala je nešto više o samoj biografiji tog turskog klasika i kazala da je "Pet gradova" možda vrhunac turske esejistike.
Sinoć je u kafiću P14 održan party punoljetnosti sajma u sklopu kojeg su nastupale pulske Gedore, dok je danas u jutarnjim satima u kavani Mozart predstavljena knjiga Aleksandre Horvat i Daniele Živković "Između javnosti i privatnosti: knjižnice u vremenu e-knjige" (Hrvatska sveučilišna naklada). (Boris VINCEK; snimio Manuel ANGELINI)