Predstavljanjem slikovnice "Ploveći u orahovoj ljusci" Corrada Premude i Irine Kivele u Knjižnici Srečka Vilharja u Kopru, nastupima pripovjedačica Erike Katačić Kožić i Srebrenke Peregrin u Pazinu, te predstavljanjem slikovnica u pazinskoj Gradskoj knjižnici te Osnovnoj školi Vladimira Nazora, u petak je završio drugi Međunarodni festival slikovnica Ovca u kutiji, kojeg je organizirala zagrebačka nakladnička kuća Knjiga u centru u partnerstvu s pazinskom Gradskom knjižnicom, pazinskim Društvom likovnih stvaratelja te pazinskim Društvom Naša djeca. U četiri festivalska dana četrdesetak je festivalskih programa - književnih promocija, izložbi programa, predstava i pričaonica za djecu i odrasle, susreta s autorima i okruglih stolova - održano u Pazinu, Poreču, Novigradu, Puli, Cerovlju, Karojbi, Lupoglavu i Kopru, a pohodilo ih je, izračunale su organizatorice Ana Đokić iz Knjige u centru i Iva Ciceran iz pazinske Gradske knjižnice, 900 posjetitelja svih uzrasta.
Slikovnice preko granice
Ovogodišnji je Festival napravio nekoliko odmaka u odnosu na lanjski - prvi put je, programima u Kopru, prešao državnu granicu, prvi put su u program uključeni studenti i to iz Zagreba i Osijeka, proširena je mreža vrtića, osnovnih i srednjih škola te gradskih knjižnica koje su ugostile festival, prvi je put imao i večernje programe za odrasle, a prvi put su se i sve slikovnice predstavljene na festivalu mogle i kupiti. "Djeca su sjajno reagirala na festivalske programe, a posebno nam je drago što se cijeli grad integrirao s festivalom", istaknula je Ana Đokić, a Iva Ciceran s posebnim zadovoljstvom dodaje što usprkos brojnosti i raširenosti programa cijelim gradom niti jednog od njih nije pokvarila kiša.
Osim programa za publiku, u sklopu festivala održan je i okrugli stol o položaju slikovnice u zemljama odakle dolaze sudionici, a poseban naglasak ovog skupa bio je na tzv. problemskim slikovnicama odnosno slikovnicama za stariju publiku. Temu je otvorila Daniela Skoković iz Narodne biblioteke u Požegi, u Srbiji, koja je tamo po uzoru na ovaj pazinski pokrenula srpski festival slikovnice Čigra. U Srbiji su problemske slikovnice koje bi obrađivale teme primjerice smrti, razvoda, bullynga, diskriminacije ili LGBT teme, tabu, nema ih; jedna jedina koja je problematizirala temu smrti izazvala je veliku polemiku o tome treba li takvo što prezentirati djeci. Domaćih slikovnica ima vrlo malo, a ako ih ima, siromašno su opremljene, iako autora ima, ali nemaju kome ponuditi svoje radove. Urška Bonin iz koparske Knižnice Srečka Vilharja izvijestila je da u Sloveniji problemskih slikovnica ima, ali uvezenih odnosno prevedenih, nakladnici od domaćih autora takve teme ne naručuju. Ona je govorila i o problemu motiviranosti za čitanje kod djece u Sloveniji, koja se sve više smanjuje od petog razreda osnovne škole nadalje, pa se tome pokušava doskočiti motivacijskim natjecanjima između razreda u kojem svaki učenik mora pročitati bar jednu knjigu.
U Italiji slikovnice najprodavanije
Saša Škorić, ilustrator iz Bosne i Hercegovine, gdje se vratio nakon što je nekoliko godina živio i radio u Kanadi i Japanu, rekao je da je u toj zemlji izdavačka djelatnost stala, knjige koje su na tržištu stare su 50 godina, temom i stilom neprilagođene su današnjoj djeci, a iako ima autora sposobnih za kreiranje modernijih slikovnica, također ih nemaju kome ponuditi za objavljivanje.
Kao s drugog planeta činile su se informacije koje je o stanju slikovnice u Italiji iznio Corrado Premuda; u toj su zemlji slikovnice za djecu najprodavanije od svih knjiga, a populariziraju se i na mnogim festivalima. Gost iz Njemačke Quint Buchholz je pak pričao kako u njegovoj zemlji mnogi mali nakladnici njeguju umjetničku slikovnicu i za djecu i za odrasle, ali tu postoji problem hiperprodukcije: kako se u Njemačkoj godišnje objavljuje 9.000 naslova knjiga za djecu, život knjige traje svega dva mjeseca, pa ako ju nakladnik nema snage promovirati, ona neće biti primijećena.
Snježana Berak, dopredsjednica Hrvatskog čitateljskog društva, ukazala je na značaj knjižničara u približavanju knjige djeci, a o postojanju problemskih slikovnica u Hrvatskoj ustvrdila je da ih ima, ali ne od domaćih autora. U raspravi je istaknut i značaj učitelja, koji uz knjižničare također utječu na formiranje dječjih stavova prema čitanju i knjigama, ali je dodirnuta i jedna škakljiva "kurikulumska" tema: ustvrđeno je naime da djecu od čitanja lektire odbija to što se u nastavi od njih traže "poželjni odgovori" o pročitanim knjigama, a ne kritičko mišljenje. Na tragu ove posljednje raspravljene teme formirani su i zaključci ovog okruglog stola: da se treba založiti protiv traženja poželjnog mišljenja od djece u školama i da treba kod njih razvijati kritičke stavove, te da slikovnice treba uvesti u lektiru - za sve uzraste!
Primjer dobnog iskoraka za ciljnu publiku slikovnica na ovom je festivalu iskušan gostovanjem njemačkog pisca i ilustratora Quinta Buchholza koji je svoju slikovnicu "U zemlji knjiga" predstavio pazinskim gimnazijalcima, a oni su na nju odlično reagirali potvrđujući da i u nas forma slikovnice može biti prihvatljiva tinejdžerima.
Stvaranje tradicije
Međunarodni karakter ovog festivala iznimna je prilika da, riječima Ane Đokić, "naši autori upoznaju svoje kolege iz drugih zemalja i da se iz toga začne neka suradnja", a inozemni autori koji su gostovali u Pazinu i drugim istarskim gradovima ugodno su iznenađeni pozitivnom energijom Festivala slikovnica i izrazili su spremnost da ovu manifestaciju predstave i u svojim sredinama. Grad domaćin predstavljen im je i šetnjom kroz njegovu književnu povijest i baštinu, a hrabriji su se, noseći svoje slikovnice, spustili i zip-lineom preko Pazinske jame. "Ovaj festival još nije ni završio a mi već razmišljamo o sljedećem, koji će se održati sredinom rujna sljedeće godine", zadovoljne ovogodišnjim festivalom najavljuju Iva Ciceran i Ana Đokić. "U Hrvatskoj u kojoj se tradicije ukidaju, mi tradiciju stvaramo", dodaje Ana Đokić, najavljujući kako će se pazinski Festival slikovnica do svog sljedećeg izdanja više puta predstaviti i na sličnim manifestacijama u drugim zemljama, najprije na spomenutom festivalu Čigra u Srbiji početkom listopada, a zatim i u Italiji.
Jedan od domaće-internacionalnih plodova ovog festivala je i izdanje dvojezične slikovnice "Ploveći u orahovoj ljusci" tršćanskog pisca Corrada Premude i pazinske ilustratorice Irine Kivele, koju je pazinska Gradska knjižnica objavila baš za ovaj festival, a njome započinje, najavila je Iva Ciceran, i izdavačka aktivnost pazinske knjižnice usmjerena slikovnicama; već se planira izdanje za dogodine. Priču za slikovnicu "Ploveći u orahovoj ljusci" Premuda je, s nadahnućem u stvarnim doživljajima iz vlastitog djetinjstva, ali i dojma koji je na njega ostavila Pazinska jama, napisao kada je 2014. godine boravio u pazinskoj Kući za pisce, na hrvatski ju je prevela Vanesa Begić, a Irina Kivela je odličnim ilustracijama priču za čitanje pretvorila u priču (i) za gledanje. Radnja je smještena u Pazin i u podzemlje Pazinske jame, priča sadrži i maštovitu posvetu Julesu Verneu, a likovi Premudine priče slijede podzemni put Verneovih junaka, iako u drukčijim okolnostima. Objavljivanjem ove slikovnice na neki je način zaokružen smisao cijelog Međunarodnog festivala slikovnica u Pazinu: upoznati kako rade drugi, i pokazati im što radimo mi sami. (Davor ŠIŠOVIĆ)