Da je hrvatski mirovinski sustav neodrživ sve dok na jednog umirovljenika dolazi svega 1,25 radnika, a cak 830 tisuca mirovina nije pokriveno uplacenim doprinosima, vec je odavno svima jasno, kao i to da dosad nisu ponudena kvalitetna rješenja za opstanak mirovinskog sustava.
Kakva ce biti situacija za sadašnje i buduce umirovljenike nakon parlamentarnih izbora te mogu li ocekivati sretniju ili barem sigurniju starost, teško se može otkriti iz izbornih programa glavnih politickih opcija. Ni u HDZ-u ni u Kukuriku koaliciji nemaju recept spasa, barem ne bez drasticnog gospodarskog napretka i rasta zaposlenosti. Programi su previše opceniti i bez razradenih mjera koje ne otkivaju mnogo, iako je onaj lijeve opcije nešto konkretniji, a ono u cemu se slažu obje strane je da - mirovinu nece smanjivati.
Slaba je to utjeha za oko 1,2 milijuna umirovljenika koji životare s prosjecnom penzijom od 2.152 kune. To je prosjek, a realnost je za mnoge starije gradane gora. Za njih više od 100 tisuca penzija nije veca od tisucu kuna, a 84 tisuce umirovljenika u prosjeku dobiva mizerne 242 kune mjesecno. Ima li uopce istine u tome da mirovine buduca Vlada nece rezati ili je rijec tek o predizbornom triku, saznat ce se tek nakon izbora.
"Postojecu razinu mirovina necemo smanjivati, a visinu mirovina cemo uskladivati s inflacijom i troškovima života. Cilj nam je postupno povecavati iznos prosjecne mirovine u odnosu na iznos prosjecne place. Ukinut cemo povlaštene mirovine saborskim zastupnicima, clanovima Vlade i sucima Ustavnog suda". Tako ukratko glasi program mirovinske reforme cetiri stranke Kukuriku koalicije objavljen u Planu 21.
Ocekivano, koalicija hvali promjene mirovinskog sustava iz 2001. godine, kad je Racanova Vlada uvela drugi i treci stup, unatoc što se naknadno ispostavilo da su, barem zasad, mirovine iz dva stupa drasticno niže od onih koje primaju umirovljenici po starom sistemu. Ipak, priznaju da postoje problemi mirovinskog sustava, no njih ce poceti rješavati tek godinu dana nakon što osvoje vlast. Naime, u prvoj godini mandata namjeravaju provesti javnu raspravu nakon koje ce "utvrditi smjernice za nastavak mirovinske reforme radi unapredenja mirovinskoga sustava i uklanjanja nedostataka i nepravdi".
Novu bi vrijednost dobila kategorija punog radnog staža koja bi, iako i dalje u suodnosu na godine života, postala važan cimbenik u ostvarivanju prava na mirovinu. Još nije odredeno hoce li puni radni staž iznositi 40 ili više godina rada.
- Osoba koja se zaposlila s 15 godina treba po sadašnjem zakonu raditi 50 godina da bi sa 65 godina mogla otici u punu mirovinu. To je posebice problematicno u odredenim zanimanjima u kojima se radnici "potroše", kao što je tekstilna industrija, pa cemo u konacnici imati povecanje invalidskih mirovina, upozorava Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a.
Jedna od konkretnijih mjera iz Plana 21 je ukidanje povlaštenih mirovina za saborske zastupnike, clanove Vlade i suce Ustavnoga suda, no ona nece bitno utjecati na problem mirovinskog sustava. U Kukuriku koaliciji napominju da ovu mjeru ne uvode zbog uštede, koliko zbog principa. Država godišnje za ove kategorije umirovljenika izdvaja 60 milijuna kuna, a to se još dugo nece promijeniti. Naime, zakon se ne može primjenjivati retroaktivno, dakle, ukidanje povlaštenih mirovina može se odnositi samo za buduce umirovljene zastupnike, clanove Vlade i ustavne suce, ali ne i za sadašnje umirovljenike.
Jedna od novosti iz Plana 21 je uspostava tzv. nultog potpornoga stupa. Rijec je o državnoj pomoci namijenjenoj starijim osobama koje ne primaju mirovinu jer nemaju radnog staža.
- Institut nultog stupa zamijenio bi socijalne pomoci nakon odredene starosne dobi. Uvjet je da osobe ne ostvaruju prihod iz imovine i ne primaju druge dohotke. Procjene govore da je stotinjak tisuca gradana koji nemaju radnog staža i kojima je potrebna pomoc, ali mnogi od njih nisu u sustavu socijalne skrbi, veli Hrelja.
Ako osvoji vlast, koalicija namjerava utvrditi koliki su stvarni troškovi braniteljskih mirovina, odnosno koliko je uplacenih doprinosa iz radnog staža, a koliko izdvaja država za braniteljski status. Zbog nedavnih afera s lažnim invalidskim mirovinama najavljuju njihovu kontrolu, a takoder žele poboljšati status gradana Hrvatske koji primaju nesrazmjerno niske mirovine iz država nastalih raspadom bivše SFRJ.
Mirovina prema posljednjim podacima dostiže tek 39 posto prosjecne
place. U Kukuriku koaliciji, prema rijecima Silvana Hrelje,
predsjednika HSU-a, tvrde da je u jednom mandatu realno udio mirovine u
placi povecati za pet posto. Time bi sa sadašnjom prosjecnom placom
mirovina 2015. godine iznosila - 2.426 kuna, odnosno 274 kune više nego
danas.
Nema smanjivanja mirovina! Rezolutni su i u HDZ-u ciji se predizborni program za poboljšanje života umirovljenika u glavnim stavkama ne razlikuje od onog Kukuriku koalicije. I oni ce, ukoliko pobijede na izborima, nastaviti reformu mirovinskog sustava, a mirovine ce uskladivati s cijenama i placama. No, teško da ce umirovljenici povjerovati ovom obecanju buduci da su im mirovine vec tri godine zamrznute upravo odlukom aktualne Vlade HDZ-a, uvodenjem "privremeni" kriznih mjera 2009. godine.
- Usprkos gospodarskoj krizi i primjetnom padu prihoda državnog proracuna, mirovine su svaki mjesec isplacivane u punom iznosu i na vrijeme, a tijekom primjene kriznog poreza umirovljenici s mirovinom nižom od 3.200 kuna bili su oslobodeni njegova placanja. Osobito nam je stalo do ocuvanja medugeneracijske solidarnosti kao sastavnog dijela sustava socijalne sigurnosti, koji jamci primjereni životni standard osoba u trecoj životnoj dobi, navode u HDZ-u.
Žele pružiti umirovljenicima mogucnost ostvarivanja prava na dodatnu zaradu pored mirovine te ce nastaviti provodenje programa razvoja usluga za starije osobe. Do sada ove usluge koristi oko 15 tisuca korisnika za što je do izdvojeno više od 320 milijuna kuna.
Mnogo manje okrenut novim mjerama, izborni program HDZ-a u najvecem dijelu ponavlja ono što je Vlada vec ucinila u prethodnom razdoblju. Primjerice, izmjene mirovinskih zakona koje su otvorile mogucnost povratka u prvi stup za radnike koji su dobrovoljno odabrali sudjelovanje u drugom stupu.
Zanimljivo je da HDZ navodi da ce, ako ostane na vlasti, dovršiti povrat duga umirovljenicima do 2014. godine, a pritom ocito "zaboravlja" da je povrat duga umirovljenicima osiguran odlukom Ustavnog suda te ne ovisi, ili barem ne bi smio, ni o cijim izbornim programima bilo desnih ili lijevih. (Maša JERIN)