Od moguceg oporavka u eurozoni prvo ce profitirati izvozno orijentirane zemlje srednje i jugoistocne Europe, a mi to nismo. Naš se rast prije svega temelji na domacoj potrošnji, a na nju ce zasigurno loše djelovati smanjenje dohotka izazvano uvodenjem kriznog poreza i rasta PDV-a, ocjenjuje analiticar Raiffeisen banke Zdeslav Šantic, komentirajuci prognoze o izlasku eurozone iz recesije. Kaže kako ce se kod nas negativni pritisci na BDP, uslijed pada dohotka gradana, nastaviti i tijekom prvog polugodišta iduce godine, a od moguceg rasta BDP-a u eurozoni Hrvatska bi mogla profitirati tek pocetkom iduce turisticke sezone jer se naš izvoz najviše temelji na turizmu.
RBA je za 2009. prvo predvidala pad BDP-a od 4,5 posto, no Šantic veli da ce zbog uvodenja poreza, pad vjerojatno biti i veci od 5 posto, dok za 2010. ocekuje stagnaciju, odnosno rast od nula do 0,2 posto. Iako se sezona po broju nocenja pokazala boljom od ocekivanog pa se predvida da ce pad u tim fizickim pokazateljima iznositi svega 3 posto, Šantic upozorava da je kljucan financijski rezultat, odnosno prihod od sezone, a tu ce pad, kaže, ipak biti dvoznamenkast, izmedu 10 i 15 posto.
- Evidentno je da turisti manje troše, a dva tjedna u posezoni ne mogu nadoknaditi turisticku rupu iz lipnja i prve polovice srpnja, napominje Šantic, dodajuci da se tecaj kune prema euru ocekivano krece iznad 7,30 prema 7,35, ali ove jeseni nas ocekuju deprecijacijski pritisci jaci nego proteklih godina. Što se tice globalnih kretanja, Šantic kaže da se ne treba prerano veseliti izlasku iz recesije jer još uvijek postoji velika mogucnost za tzv. «W-recesiju» cije je obilježje da nakon jednog velikog pada slijedi i drugi. Šantic kaže da ce se volatilnost na tržištima nastaviti, a sadašnje naznake oporavka u eurozoni prije svega su posljedica neodrživo ekspanzivne monetarne i fiskalne politike, narocito u Njemackoj i Francuskoj.