Interpelacija o decentralizaciji u Republici Hrvatskoj, koju su na protekloj skupštini Istarske županije podnijeli vijećnici Ladonje, izrodila se u jedan od rijetkih političkih konsenzusa te uz prihvaćanje i podršku svih političkih opcija rezultirala zaključcima kojima se odlučno traži da Istra zadrži dosadašnju političku samobitnost kao županija ili regija, a da se cijela država financijski i upravno decentralizira spuštanjem prihoda i ovlasti na regionalnu i lokalnu samoupravu.
U tekstu interpelacije, koju potpisuje 12 vijećnika, konstatira se da u kontekstu pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji lokalna i regionalna uprava sve više dobivaju na značaju, da se za preuzimanje veće odgovornosti lokalne samouprave za razvitak vlastite zajednice treba pripremiti kroz političku i financijsku decentralizaciju čime bi trebalo postići veću efikasnost, ali i racionalizirati upravni sustav.
U suštini, ova su načela sadržana u Planu 21 vladajuće koalicija u državi, konstatirali su neki sudionici u raspravi, no počevši od Marina Rocea (HDZ), koji je izjavio kako ga "žalosti što Istra više neće biti Istra nego neki Zapadni Kvarner" te ustvrdio da "Istra ima svoju posebnost i zaslužuje da bude Istra", intonacija narednih sudionika u raspravi se malo pojačala. Roce je također naglasio kako u zalaganju za decentralizaciju treba biti iskren, "jer ovdje se decentralizacija nije provodila, ne možeš od nekoga nešto tražiti a da svojim primjerom to ne daješ".
Tedi Chiavalon (IDS) je zatim ustvrdio da Istra nikada neće izgubiti svoj regionalni identitet. "Od 200.000 ljudi koliko živi u Istri sigurno bi 190.000 bilo na Učki kad bi nam napravili to što namjeravaju", bio je paraboličan Chiavalon, a zatim je naveo niz primjera, od elektrodistribucijskih tvrtki preko službi mirovinskih fondova pa sve do policijske uprave i sudstva, za koje se pokušalo ili se najavljuje preseljenje za Istru nadležnih regionalnih vodstava tih službi - u Rijeku. Izvijestio je i da državna vlast nakon izbora namjerava i centralu ureda državne uprave za Istru preseliti u Rijeku, te konstatirao da organizacijski potezi svih ministarstava idu u pravcu sasvim suprotnom od najavljene decentralizacije. "Zato trebamo uputiti poruku ovoj Vladi, i svakoj vladi koja se drzne dirati u Istru, trebamo joj reći - dosta, jer Istra će biti regija, i uskličnik, i točka".
I drugi su sudionici u raspravi isticali primjere iz prakse koji potvrđuju da se država sve više centralizira umjesto decentralizira, pa su nakon pauze i usuglašavanja usvojeni zaključci kojima Skupština Istarske županije izražava zabrinutost zbog procesa u državnoj upravi koji ukazuju na dalju centralizaciju; zabrinutost se izražava i zbog seljenja ovlasti i institucija iz Istre u Rijeku čime se "prejudicira budući teritorijalni ustroj prije nego je započeo bilo kakav demokratski proces rasprave i usuglašavanja", ustvrđuje se da Istarska županija u potpunosti zadovoljava kriterije ekonomske učinkovitosti i fiskalnog potencijala, lokalne demokracije i izraženog identiteta zbog čega se inzistira da Istra ostane županija ili regija. Vlada se ovim zaključcima poziva na dosljedno provođenje Plana 21, a župana se zadužuje da posredstvom upravnih odjela i županijskih tijela inicira promjene zakona u pravcu fiskalne i upravne decentralizacije, da se na tim inicijativama surađuje s drugim županijama u Hrvatskoj te da se u predlaganju modela prouči najbolja praksa drugih država, napose članica EU. (Davor ŠIŠOVIĆ)