Cijene naftnih derivata od pocetka godine neprestano rastu. Sve tzv. psihološke granice su probijene, a strucnjaci najavljuju skorašnja ekstremna poskupljenja nakon što je dodatno "zakuhalo" u Iranu i Siriji. Nema, znaci, više onih dana kad se s natocenih stotinjak kuna moglo voziti cijeli tjedan; danas s istom kolicinom goriva eventualno izdržimo vikend.
Uzevši u obzir zadnje Inine cijene, izracunali smo i usporedili autonomiju prosjecnog automobila s benzinskim i dizelskim agregatom te benzinca opremljenog plinskom instalacijom.
Prosjecni automobil s 1,4-litarskim benzinskim agregatom u gradu troši 8,5 litara goriva na stotinu prijedenih kilometara. Za punjenje rezervoara do vrha, ako je rijec o spremniku kapaciteta 50 litara, treba izdvojiti 520,5 kuna, a s tom kolicinom goriva moguce je prijeci oko 580 kilometara.
Vozaci dizelaša prolaze osjetno jeftinije, što se najviše može primijetiti na izvangradskim dionicama, ali i u gradu. Prosjecan automobil s dizelskim agregatom u gradskom režimu vožnje troši sedam litara nafte, a za pun spremnik vlasnik treba izdvojiti 494,5 kuna. Ukupna autonomija iznosi 714 km, što je 134 kilometra više od benzinca.
Vozacima koji u gradu "odraduju" velik broj kilometara isplati se ugradnja plinske instalacije. Moderni plinski sustavi u prosjeku troše jednako ili tek malo više plina nego benzina, a cijena tog derivata gotovo je dvaput niža. Spremnik od 50 litara do vrha je pun za 274,5 kuna. Trošeci prosjecno devet litara u gradskom režimu, automobil može prijeci cak 556 kilometara, cime se samo jednim "tankanjem" - u odnosu na benzinski motor koji u gradu troši 8,5 litara - uštedi više od 230 kuna. (Piše Krešimir TADIJIC)
TEMU O SVE SKUPLJEM GORIVU CITAJTE U NEDJELJNOM TISKANOM IZDANJU