Blagdanska euforija koncem prvoga tjedna nove godine se ispuhala, polako je, pothranjena praznim novcanicima, stigla i sijecanjska depresija, koju ovih dana produbljuju najave nove Vlade o novim haracima i novom rastu cijena. Poskupljuje plin, a vjerojatno i struja, povecava se PDV, uvodi se porez na imovinu, ali se zato primanja krešu.
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kaže da još nije dobio odgovor na zahtjev o odgodi poskupljenja plina za kucanstva koji je ovaj sindikat Vladi uputio koncem prosinca.
- Naše je iskustvo da ova Vlada ne odgovara na naše dopise i ponaša se pomalo ignorantski prema sindikatima. Spomenuto poskupljenje plina dogodit ce se automatski jer je vezano za odluku o poskupljenju s pocetka 2010. koju je donijela bivša Vlada.
Poskupljenje je kod distributera u prosjeku iznosilo oko 18 posto pa je, da bi ublažila takav udar, bivša Vlada donijela dvije odluke. Prvom je subvencionirala dio troškova plina za povlaštene kupce u dijelu gospodarstva, a drugom je subvencionirala dio troškova plina u kucanstvima.
Te dvije odluke vrijedile su do konca prošle godine. Nova je Vlada na prvoj sjednici prije tjedan dana odlucila produljiti odluku o subvencioniranju troškova plina za gospodarstvo do kraja ožujka ove godine, ali ne i za kucanstva, što znaci da ce plin poskupjeti od tri do cetiri posto, objašnjava Sever.
No, neovisno o tom poskupljenju, koje proizlazi iz odluke bivše vlasti, slijedi novi udar - nova poskupljenja plina i elektricne energije. Nitko, doduše, ne zna koliko ce ona iznositi, mada se u javnosti govori o 15 do 20 posto višim cijenama i za plin i za struju.
- Nova poskupljenja struje i plina dosad se nisu dogodila zbog izbora jer bivša Vlada nije željela dodatno naljutiti gradane. No, rast cijena možemo ocekivati ovih dana. Nakon toga, logicno, slijedi lancana reakcija jer gospodarstvo više nema unutarnjih rezervi za amortizaciju poskupljenja.
Slijedom toga ocekuje se cijeli niz poskupljenja. Mi u Hrvatskoj smo još uvijek u debeloj krizi, potrošnja je u padu u odnosu na bolje godine i svi ce triput promisliti prije nego što povise cijene, odnosno ukalkuliraju novi trošak jer su svjesni smanjenja potražnje i cinjenice da s dodatnim poskupljenjima potražnja za njihovim robama i uslugama može još više pasti.
Da smo u 2006., 2007. ili dijelom u 2008., svi bi rast troškova odmah ukalkulirali u cijenu, a sada ce dobro promisliti. Poskupljenja ipak nece biti velika, smatra Sever.
Dodatnom opasnošcu smatra najavljeno povecanje PDV-a na 25 posto, pogotovo kad je rijec o hrani koja inace ima male marže, gdje ce se rast cijena sigurno osjetiti. Posebno opasnim smatra poskupljenje plina i struje na koje se onda udara s 25 posto PDV-a što ce, kaže, neminovno dovesti do lancane reakcije poskupljenja.
Prema najavama, u svijetu se ove godine ocekuje rast cijena hrane, pogotovo mesa i uljarica. Na svjetskom je tržištu vec poskupio kukuruz, što je osnova stocne hrane, pa se tako ocekuje i poskupljenje mesa stoke koja se njime hranila. S obzirom na pad potrošnje i potražnje, kao i štednju na namirnicama, naš sugovornik smatra da ce i ovdje doci do poskupljenja samo u "nužno potrebnoj" mjeri.
Njegove navode donekle potvrduju i cijene s pulske tržnice: iako smo ocekivali standardna sijecanjska poskupljenja, cijene su u odnosu na godinu ranije bile jednake, pa i niže nego lani. Razlog tome nije u krizi, nego u cinjenici da su lanjskoga sijecnja vrtove poharali težak mraz i velike kolicine vode koji su uništili povrce, pogotovo blitvu i špinat, pa je njihova cijena bila paprena.
Pulske piljarice kažu da ne dižu cijene jer je prodaja jako slaba, loše se prodavalo cak i za blagdane, katkad jedva pokriju najam banka. Da im roba ne bi istrunula, bolje im je, kažu, sniziti cijene i prodati barem nešto.
Hrvatska je ovisna o uvozu hrane pa ce skok cijena neminovno osjetiti, no Sever kaže da ce se to, nažalost, dijelom dogoditi i zbog makinacija uvoznika i trgovaca.
Osim ovih udara, slijede daljnji šokovi u 2012.: naš sugovornik procjenjuje da ce mirovine i place u javnom sektoru sigurno ostati zamrznute, dok su place u privatnom sektoru ionako vec smanjene ili zamrznute, a platežna moc ostaje na lanjskoj razini. Na pitanje mogu li se zbog svega i na hrvatskim ulicama ocekivati demonstracije poput onih u Grckoj, naš sugovornik odgovara da sve ovisi o potezima Vlade.
- Bitno je da se ne povecava PDV niti cijene plina i struje. Bilo bi dobro rasteretiti gradane, potaknuti potrošnju, smanjiti PDV u cjelini, možda na polovicu sadašnje stope, ali o tome se treba dogovoriti. PDV na kruh mlijeko i duge osnovne namirnice i dalje bi trebao biti nula posto do onog trenutka kada se bude morao podignuti, odnosno do ulaska u EU. Treba smanjiti PDV na cijenu komunalija, ali i na struju te plin, kaže Sever.
Na pitanje podržava li ulazak Hrvatske u EU s obzirom na to da ce, prema najavama, cijene tek onda rasti, a standard se dodatno urušiti, odgovara da su mnoge stvari u Europi jeftinije nego u Hrvatskoj.
- O Europskoj uniji se cesto govori crno ili bijelo, ona nije ni apsolutno dobra ni loša. Kao prednost navodi se lakše zapošljavanje Hrvata u EU-u, iako nam cilj ne može biti olakšavanje zapošljavanja u drugim zemljama, umjesto da ljudi ostaju ovdje i razvijaju vlastitu zemlju. Da nismo u krizi, lakše bi se mogao predvidjeti rast cijena nakon što udemo u EU.
Ne bi se trebao dogoditi rast u graditeljstvu, a što se hrane tice, naši ljudi i sada odlaze u inozemstvo u jeftiniji šoping. Ulazak u EU nas ne bi trebao "ubiti": naše ce gospodarstvo postati konkurentnije, ukinut ce se carine, ali i pojaviti strana konkurencija. Zato Hrvatsku treba pripremiti za ulazak u Uniju, zakljucuje Sever. (Mirjana VERMEZOVIC IVANOVIC)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE OD PONEDJELJKA.