Izdaci prosječnog kućanstva lani su iznosili 74.941 kunu i u odnosu na 2010. godinu smanjeni su 0,3 posto. No, već je 2010. došlo do snažnog pada prosječne potrošnje, i to za 1,3 posto u odnosu na godinu ranije. Najveći udio imaju troškovi za hranu i bezalkoholna pića - 31,7 posto, za stanovanje i potrošnju energenata 15,7 posto te za prijevoz 12,9 posto. Na stezanje remena ukazuje i podatak da je došlo do laganog pada udjela troškova za hranu i piće, s 32,1 na 31,7 posto, iako to može biti (i) posljedica toga što se sve više kupuju jeftinije robne marke. S druge strane, prosječni izdaci za stanovanje i energiju zadnje tri godine rastu pa su na razini 2009. godine iznosili 14,4 posto ili 1,3 postotna poena manje nego lani.
Za hranu i bezalkoholna pića prosječno kućanstvo godišnje izdvoji 23.735 kuna, a glavnina tog troška ode na prehrambene proizvode. Lani je u odnosu na 2010. godinu pala prosječna potrošnja svih prehrambenih proizvoda, a stabilnom se čini jedino potrošnja riže od 4,7 kilograma po članu kućanstva. I dok smo u 2010. prosječno godišnje pojeli 71 kilogram kruha i peciva, lani je ta potrošnja smanjena za 2,5 kilograma po osobi. Svaki stanovnik lani je pojeo 9 kilograma tjestenine, nešto manje nego godinu ranije.
I potrošnja tradicionalno jeftine svinjetine pala je s prosječnih 19,8 kilograma po osobi prije dvije godine na 16,5 kilograma lani. Građani Hrvatske prosječno godišnje konzumiraju 18,9 kilograma mesa peradi ili oko 300 grama manje nego prije dvije godine. Godinama se ukazuje na nisku konzumaciju ribe, a statistika kazuje da ionako niska potrošnja pada na 6,8 kilograma godišnje.
Pijemo prosječno 75,7 litara mlijeka godišnje, gotovo dvije litre manje nego u 2010., a smanjena je i potrošnja mliječnih proizvoda te sireva. Na razini 2010. godine svaki je građanin prosječno pojeo 158 jaja, pet više nego lani. Krumpira se, pak, pojelo 39,2 kilograma po članu kućanstva ili tri kilograma manje nego godinu dana ranije.
Manje se jede i lisnatog povrća (10 kilograma godišnje), kao i onog zeljastog (9,5 kilograma).
Blago je smanjena i prosječna godišnja potrošnja vina, na 10,1 litru po osobi. Istovremeno, pivo se pije više pa ga je prosječno svaki građanin lani popio 16,3 litre, ili oko pola litre više nego u 2010.
Udio izdataka za odjeću i obuću sa 7,3 posto u 2009. lani je pao na šest posto. (G. GALIĆ)