Cijena jaja porasla je proteklih dana i do 50 posto. Naime, donedavno su se mogla kupiti za 1,20 kuna, a ovih se dana u prodavaonicama i na tržnicama u prosjeku prodaju za 1,80. Edin Tanović, direktor Agrokoke, najveće peradarske farme u Istri, koja godišnje proizvede više od 40 milijuna jaja, potvrdio nam je da su i oni povećali cijenu, no "tek" za 25 posto.
Pojašnjava da je glavni razlog povećanja cijena poskupljenje hrane za koke nesilice.
- U cijeni jaja hrana za nesilice sudjeluje s 50 posto. Kilogram kukuruza je sa 65 lipa poskupio na 1,80 kuna, soja je prije bila dvije kune, sada je 4,50, a to su dvije žitarice koje čine 90 posto hrane nesilica, veli Tanović. Cijena raste ne samo zbog "troškova inputa", već i zato što je na tržištu zavladala nestašica jaja.
Mnogi koji nisu uspjeli povećati cijenu jaja, veli Tanović, klali su cijela jata nesilica. Sada treba proći neko vrijeme da se jata obnove i tek tada će se tržište stabilizirati.
Upitan da prokomentira veliku razliku u cijeni u hipermarketima između Agrokokinih jaja i onih neke robne marke ili farmi koje nisu na našem području, Tanović kaže da se njihova tvrtka još uvijek teško probija, a usto veliki trgovački centri nižom cijenom forsiraju svoje robne marke, odnosno jaja s drugih farmi.
Po podacima portala Supermarket.info, vidljivo je da trend poskupljenja pokazuju gotovo sve kategorije praćenih artikala.
- Najviše zabrinjava novo poskupljenje brašna. Meso i mesne prerađevine također pokazuju trend porasta cijena, kao i mliječni proizvodi, a voće i povrće je već duže kategorija namirnica rezervirana za bogatije, vele s ovog portala.
Problem je što jaja zapravo spadaju u "nultu" kategoriju hrane - socijalne, a opet relativno zdrave i nutritivno vrijedne namirnice, koja će ovim poskupljenjem siromašnijem sloju postati teško dostupna. Nove cijene jaja odrazit će se i na skorašnje blagdane - sigurno će biti manje kolača. Rast cijena prokomentirao je za naš list i Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
- Fiksni troškovi rastu (za režije, komunalije), rate kredita su sve veće, ljudi su se već odrekli svega što su mogli. Mogu štedjeti još samo na hrani, na koju, po našim procjenama, otpada čak 40 posto ukupnih primanja. Stoga odustaju od kvalitete i okreću se proizvodima s nižim cijenama i robnim markama, rekao je Sever. (piše B. PETROVIĆ)