Radionice o kaligrafiji s bambusovim perom, rucno pletenje i filcanje, glagoljica na svili, oblikovanje nakita poput pletenja privjesaka za ogrlicu ili narukvicu, a potom predavanje, izložba knjiga i raznih suvenira iz narodnog obicaja…. sve se to moglo vidjeti i cuti te se u tome okušati tijekom jednodnevne kulturne manifestacije koju je Zajednica Hrvata u Trstu uprilicila u gradu podno Sv. Justa. Ova zajednica u Trstu djeluje kontinuirano od 1999., a predstavljanje glagoljice talijanskoj javnosti spada u uspješnije i kulturno vrjednije manifestacije koje je uprilicila.
Organizator je ostvario suradnju s nekoliko hrvatskih udruga, pretežito iz Zagreba, koje njeguju glagoljašku tradiciju pa je pedesetak njihovih clanova u subotu stiglo u Trst da bi ponudilo talijanskoj javnosti zanimljivu temu. Bila je tu i izdavacka kuca Erasmus, koja je ponudila niz tiskanih knjiga posvecenih starom hrvatskom pismu.
Predsjednik Zajednice Hrvata u Trstu Damir Murkovic zadovoljno je istaknuo da manifestaciju financijski potpomaže odjel za kulturu regije Friuli-Venezia Giulia, a odvija se pod pokroviteljstvom Saveza hrvatskih zajednica u Italiji.
- Ovom manifestacijom uspjeli smo istrgnuti iz zaborava talijanske javnosti nekoliko povijesnih cinjenica i arheoloških nalaza koji govore o nazocnosti glagoljickog pisma u Trstu, rekao nam je Murkovic.
Obnovljen duh Narodnog doma
Kulturni dogadaj uprilicen je u sjedištu tršcanske visoke škole za strane jezike, odnosno u zgradi koja je do 1921. bila sjedište Narodnog doma, koji su fašisti spalili i u kojemu su djelovale, osim slovenskih, i mnoge hrvatske kulturne i gospodarske udruge.
- Drago mi je da vam ovom prilikom mogu ponuditi podatak da u toj visokoj i cijenjenoj školi cak trideset studenata studira hrvatski jezik, što govori o zanimanju koji vlada u Italiji, a posebice u Trstu, dodao je Murkovic.
Radionice je pohadalo stotinjak posjetitelja, a na predavanju o arheološkim nalazima glagoljice u Trstu govorili su, osim Murkovica, profesorica Jelena Vignjevic, tršcanski novinar i publicist Paolo G. Parovel te austrijska profesorica Brigitta Mader.
Dan je zakljucen koncertom zbora Bašcina predvodenim maestrom Krešimirom Brlobušem, koji je predstavio napjeve sakralne glagoljaške glazbene baštine.
Inace, arheoloških nalaza o nazocnosti starog hrvatskog pisma u Trstu ima napretek, a najpoznatija su svakako glagoljicka slova koja su utisnuta na ulazna kamena vrata kapelice kuce Cancellieri u starogradskoj jezgri Trsta. Radi se o nalazu koji potjece iz 15. stoljeca, a pronaden je davne 1880., o tom otkricu malo je napisano tijekom 20. stoljeca pa bi svakako bilo zanimljivo sva otkrica skupiti na jednom mjestu, odnosno u nekom zborniku. Valja podsjetiti da je jedno poglavlje knjige "Hrvati u Trstu", koju je objavila Zajednica Hrvata u Trstu, posveceno upravo nazocnosti glagoljice u tom gradu.
Drugih vrijednih nalaza ima i u okolnim mjestima na krasu u kojima živi slovenska manjina, kao što su Dolina, Prosecco i Sgonik. Kada je rijec o arhivima, Gradska knjižnica u Trstu posjeduje knjige Bratovštine sv. Marije u Ugljanu pisane od 1617. do 1872. godine. S druge strane, knjiga Bratovštine sv. Antuna u Zabešcu, župa Dolina kod Trsta, pisana od 1548. do 1642. (do 1610. glagoljicom), nalazi se u Hrvatskome državnom arhivu u Zagrebu.
Glagoljski fragmenti od Trsta do Siene i Akvileje
Kada je Italija u pitanju, osim znacajne glagoljicke baštine sacuvane u Rimu, odnosno Vatikanu, sacuvanih dokumenata u raznim arhivima ima napretek.
Jedan od hrvatskih glagoljickih brevijara cuva se u Padovi (1465.) u Institutu za slavensku filologiju, i jedan iz 14. st. u Firenci (knjižnica Medici-Laurenziana, sign. Plut. 1. 10.). Spomenuti institut u Padovi posjeduje 18 glagoljickih isprava. Jedini sacuvani primjerak Kosinjskoga brevijara, inkunabule iz 1491., nalazi se u Veneciji u Nacionalnoj knjižnici Marciana. Ondje se nalazi i jedan primjerak glagoljickog misala Pavla Modrušanina tiskanog godine 1528. u tom istom gradu, dok su ostali primjerci u Odesi, Cambridgeu, Londonu, Pragu, dva u Petrovgradu i tri u Zagrebu.
Iz bilješke iz godine 1520. u Tkonskom zborniku znademo da je u Bologni bila tiskana glagoljicka inkunabula (Ispovid opcena) koja je izgubljena. Gradska knjižnica u Sieni u Italiji posjeduje dva glagoljicka dokumenta, jedan je poklon Alberta Fortisa. Biblioteca Seminario Teologico u Gorici u Italiji posjeduje takoder jedan glagoljicki rukopis, i to "Manoscritto glagolitico". U crkvi sv. Franje u Cividaleu nalazi se glagoljicki grafit s godinom 1402. upisanom kurzivnom glagoljicom.
Nekoliko glagoljickih grafita nalazi se u Akvileji pored katedrale. Poznato je da je istaknuti talijanski znanstvenik Arturo Cronia posjedovao svežanj hrvatskih glagoljickih isprava, ali nakon njegove smrti nije nam poznat njihov sadržaj i sudbina (preuzeto iz knjige Hrvatski glagoljski rukopisi izvan domovine).