Znanstveni skup Buzetski dani održan je u Narodnom domu i u svom 46 izdanju, u organizaciji Katedre Čakavskog sabora Buzet, te suorganizaciji Pučkog otvorenog učilišta "Augustin Vivoda", okupio desetak predavača koji su obradili teme iz područja povijesti, povijesti umjetnosti, arheologije, etnografije.
- Posebno raduje što je na ovogodišnjem skupu više od 50 posto novih, mladih predavača, istaknula je predsjednica Katedre Elena Grah Ciliga, te dodala da je na dosadašnjim skupovima predstavljeno više od 500 izlaganja.
Najdugovječniji znanstveni skup u Istri, koji se održava u povodu obilježavanja gradskog praznika i tradicijske pučke fešte Subotine, a kojeg nazivaju i škrinjicom bogate baštine buzetske i istarske povijesti, otvorio je gradonačelnik Siniša Žulić, a u njega je svojim predavanjem o antičkim epigrafskim izvorima za proučavanje povijesti Buzeštine, uvela mr. sc. Kristina Džin (Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji).
Branka Poropat (Porečka i Pulska biskupija, Poreč) iznijela je terminološke razlike i razlike u pravnom statusu između pojmova: Građanin (Civis), Stanovnik (Habitator) i Stranac (Forensis) u Buzetskoj komuni na osnovu odredbi Buzetskog statuta iz 1435. godine. - Buzetski statut ne donosi pravne odredbe i ne otkriva nam način na koji se postaje građaninom, ali osim zaštite prava domaćeg pučanstva, potiče i stranca da se naseli u komuni i da dobije prava, ali i dužnosti koje mu pripadaju, naglasila je Poropat.
Josip Banić (Poreč) pripremio je prilog "Consilia communis Pinguenti - Geneza i sastav vijeća srednjovjekovne Buzetske komune". U povijesnim izvorima, istaknuo je kao zanimljivost, Subotina se spominje već u 15. stoljeću. Na tragu ranijih istraživanja svakodnevnog života, socijalne i materijalne kulture kontinentalne Istre u ranom novom vijeku s naglaskom na Buzeštinu, dr. sc. Zdenko Balog (Križevci) ovog puta obradio je tekst novigradskog biskupa Tommasinija "Povijesno geografski komentari pokrajine Istre", napisan polovicom 17. stoljeća.
Mr. sc. Jakov Jelinčić (Pazin) pripremio je izlaganje "Matična knjiga krštenih, vjenčanih i umrlih Župe Sovinjak (1707.-1768.)". Među ostalim, u ovoj je matičnoj knjizi umrlih našao upise čak četvero stogodišnjaka i jednog umrlog od 105 godina. U svom se izlaganju, prof. dr. sc. Slaven Bertoša (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli) usredotočio na zamolbu buzetske zajednice da se, zbog loših uvjeta u kojima je stanovništvo živjelo, desetinsko žito rašporskog kapetana umjesto fontiku u Piran pod istim uvjetima proda fontiku u Buzet. Količina je bila 430 stara, a cijena 20 lira po staru.
Matija Nežić (Buzet) obradio je temu "Humska svakodnevica u službenoj prepisci župnika Spiridiona Radišića", Samanta Paronić (Pula) istražila je imovinskopravne odnose bračnih partnera na temelju bilježničkih akata Nicoloa Del Bella, koji je obavljao notarsku službu na Buzeštini između 1881. i 1883. godine.
Koristeći podatke iz dnevnog lista koji je izlazio za istarske evakuirce smještene u logoru Wagna, David Orlović (Pula), predstavio je dvadeset stanovnika Buzeta i okolice koji su kao vojnici Austro-Ugarske završili u ruskom zarobljeništvu tijekom ratovanja na galicijskom frontu u Prvome svjetskom ratu.
Mirjan Flego (Buzet) usredotočio se na 1924. godinu, vrijeme održavanja parlamentarnih izbora u Italiji na kojima su fašisti odnijeli pobjedu, dobrim dijelom zahvaljujući izbornim manipulacijama i nasiljem nad političkim protivnicima. Povijesni izvori svjedoče o aktivnoj predizbornoj kampanji koja se vodila i na Buzeštini te o burnom izbornom danu obilježenom fašističkim nasiljem i brojnim neregularnostima u izvođenju izbornog procesa.
Nena Jakovljević (Buzet) osvrnula se na život Henrike Stepančić Adamič, prve književnice na Buzeštini, rođene u Buzetu 1900. godine. Otac joj je bio sudac Henrik Stepančić čijom zaslugom sud u Buzetu ureduje na hrvatskom jeziku. U svojim je pripovijetkama opisivala događaje iz djetinjstva provedenog u Buzetu gdje je završila osnovnu školu nakon čega je preselila u Trst gdje je 1993.godine umrla.
Iva Jazbec Tomaić (Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci) predstavila je dio tekstilne baštine sačuvane na području Buzetskog dekanata. Riječ je o liturgijskom ruhu, dalmatikama iz humske župne crkve te misnicama iz župne crkve u Lanišću. Predmeti su izrađeni od skupocjenih materijala, svile i plemenitih metala, a mogu se datirati u razdoblje od prve plovice 16. do druge polovice 18. stoljeća.
U sklopu znanstvenog skupa predstavljeno je 41. izdanja Buzetskog zbornika objavljenog u izdanju Katedre Čakavskog sabora Buzet i IP Josip Turčinović d.o.o. Pazin. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)