Škoti su na birališta jutros izašli u 7 sati, odnono 8 sati po srednjoeuropskom vremenu. Očekuje se da će na referendum o škotskoj nezavisnosti izaći više od 80 posto birača. Prema zadnjim anketama čak 95 posto Škota reklo je da će izaći na referendum.
Birališta će biti će zatvorena u 22 sata po lokalnom vremenu (odnosno 23 po srednjoeuropskom vremenu). Referendum se provodi na ukupno 5579 biračkih mjesta. U Škotskoj ima 4,29 milijuna registriranih birača.
Prvi rezultati očekuju se oko 2 sata ujutro, a listići na svim biračkim mjestima bi, prema očekivanjima, trebali biti prebrojani do 6 sati ujutro.
Tek bi se između 6:30 i 7:30 moglo znati jesu li se Škoti odlučili postati nezavisna država. Prema anketama objavljenim u srijedu navečer, 51 posto Škota glasat će protiv nezavisnosti, a 49 posto za nezavisnost. Agencija Ipsos Mori i danas je provela novu anketu, prema kojoj je protiv nezavisnosti 53 posto Škota.
Svijet se uglavnom nada da će Škoti ostati u Velikoj Britaniji
Zbog svojih interesa i geopolitike, velike sile od Pekinga do Washingtona i od Moskve do New Delhija žele da se Ujedinjeno Kraljevstvo održi zajedno i da se ne stvori zarazni presedan rascjepkavanja moćne države u nestabilnim vremenima.
Od britanskih partnera u Europskoj uniji, Njemačka je otvoreno rekla da bi joj bilo draže da Britanija ostane zajedno dok se druge zemlje, posebice Španjolska, Belgija i Italija, nadaju da škotski referendum neće stvoriti ili uvećati probleme njihove vlastite nacionalne kohezije.
Rusija i Kina, koje se često spore s Velikom Britanijom u Vijeću sigurnosti UN-a, imaju snažne osnove da ne požele neovisnost Škotske s obzirom na separatizam kod kuće.
Gotovo jedine skupine diljem svijeta koje podržavaju škotski suverenitet su narodi koji nemaju vlastitu državu, a koji joj teže: od Katalonaca i Baska u Španjolskoj do stanovnika Kašmira u Indiji te Kurda raspršenih diljem Turske, Iraka i Iraka.
Katalonska regionalna vlada u Barceloni želi sazvati svoj vlastiti neobvezujući referendum o neovisnosti 9. studenoga, a španjolski premijer Mariano Rajoy u srijedu je rekao da taj plan i škotsko glasovanje "potkopavaju europski duh".
SAD je jasno rekao da želi da Britanija ostane "snažan, ujedinjen i učinkovit partner" riječima predsjednika Baracka Obame, dok je istodobno priopćio da je to odluka Škotske.
Čini se da je i izvan Zapada iznenađujuće malo zemalja koji podržavaju neovisnost Škotske.
Od Indije, bivše britanske kolonije koja je postala neovisnom 1947. nakon kampanje građanskog neposluha, očekivalo bi se da suosjeća sa Škotima. Međutim, nova indijska ministrica vanjskih poslova Sushma Swaraj zgrožena je tom pomisli.
"Raspad Ujedinjenog Kraljevstva? Bože sačuvaj", rekla je ona odgovarajući na pitanje što misli o samostalnosti Škotske. "Mislim da takva mogućnost ne postoji u ovom trenutku." Ipak je dodala da o tome odlučuje škotski narod.
Potezi za otcjepljenje i neovisnost previše su osjetljivo pitanje za Rusiju da bi ohrabrivala samostalnost Škotske. Standardna fraza ruskog predsjednika Vladimira Putina i ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova o tome glasi da je budućnost Škotske unutarnje pitanje Velike Britanije.
Putin je došao na vlast 2000. ugušivši separatističku pobunu u južnoj regiji Čečeniji. Moskva i dalje ima problema s naoružanim separatistima na većinski muslimanskom Sjevernom Kavkazu.
Kina, koja odbacuje bilo kakvo vanjsko miješanje u njezino upravljanje Tibetom ili odnos s Tajvanom, nervozno je pratila raspravu o Škotskoj. Iako Peking nije zauzeo službeno stajalište, u prekomorskom izdanju službenog lista People's Dailya objavljeno je da je to "nedvojbeno gubitak za obje strane". (Hina, GI)
