Cak 1.300 hrvatskih ravnatelja osnovnih i srednjih škola, kao i ucenickih domova okupljenih u Hrvatsku udrugu ravnatelja osnovnih škola te Udrugu hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, uputilo je Ustavnom sudu prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju s Ustavom.
Razlog traženja pomoci Ustavnog suda, prema rijecima predsjednice Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzane Hitrec, cinjenica je da ce posljednjeg dana ove godine svim ravnateljima prema novim zakonskim odredbama biti obustavljeni ugovori o radu, bez obzira na to koliko im mandat još traje, a istovremeno ce im se uskratiti cijeli niz dosadašnjih radnih prava zbog cega bi se stotine ravnatelja doslovce moglo naci na ulici, bez prihoda i bez radnog mjesta.
"S prvim danom naredne godine svima nam se prekida mandat i moraju se provesti novi izbori i to po novim uvjetima. Ono što je prvi uvjet koji ce ravnatelji morati imati je licenca, a istovremeno licenciranje ravnatelja u Hrvatskoj uopce nije zaživjelo.
Do sada smo imali ugovore na neodredeno radno vrijeme, a novi zakonski propisi kažu da cemo dobiti ugovore o radu na odredeno radno vrijeme. Time se naša radna prava bitno mijenjaju, jer mi smo svoja radna mjesta odavno izgubili. Prema dosadašnjem zakonu, škole su imale obvezu ravnatelje po isteku mandata rasporediti na odgovarajuce radno mjesto ili ih pak proglasiti tehnološkim viškom, što je znacilo da su imali prednost pri zapošljavanju u nekoj drugoj ustanovi. Novi zakon takvo pravo u potpunosti ukida.
Naime, sve što ce ravnatelj po isteku mandata ili njegovog prekida dobiti je isplata place naredna cetiri mjeseca, a nakon toga ide direktno na Zavod za zapošljavanje, bez ikakvih povlastica. Smatramo to tragicnim, jer poznato je da školski odbori biraju ravnatelje i uopce pri tome ulogu ne mora imati njihova strucnost", upozorava Hitrec.
Ono od cega velik broj ravnatelja strepi, dodaje, cinjenica je da su mnogi školski odbori ispolitizirani, jer od devet clanova cak ih se pet bira po politickoj osnovi. To posebno dolazi do izražaja u malim sredinama gdje kljucnu odluku prilikom odabira ravnatelja cesto nemaju njegove kompetencije, vec politicke sklonosti.
- Smatramo da smo stavljeni u drugaciji položaj nego drugi zaposlenici u odgojno-obrazovnom sustavu. Nismo bili skloni rješenju da tražimo pomoc Ustavnog suda, medutim iscrpili smo sve druge mogucnosti i to bez rezultata. Ponovo se najavljuju izmjene zakona i ukoliko u tim izmjenama budu ugradeni naši zahtjevi povuci cemo prijedlog Ustavnom sudu, zakljucuje Hitrec.
S mjesta ravnatelja sigurno ih odlazi 340
Iako ni jednom od 875 osnovnoškolskih i 420 srednjoškolskih
ravnatelja s posljednjim danom ove godine radno mjesto nece biti
zajamceno, za dio ravnatelja, i to onih osnovnoškolskih, odlazak s tog
radnog mjesta je neminovan. Naime, novi zakonski propisi prema kojima
ravnatelji moraju imati iskljucivo visoku strucnu spremu dovest ce
ravnatelje s višom strucnom spremom u potpuno bezizlaznu situaciju.
Takvih ravnatelja s neodgovarajucom strucnom spremom u Hrvatskoj
trenutno ima 340, a ne pronadu li novo radno mjesto u školskoj
ustanovi, jedina im je alternativa odlazak na burzu rada.