Hrvatski studenti nece morati placati školarine ni na jednoj razini studija: od preddiplomske, preko diplomske do poslijediplomske; administrativni troškovi koje ce studenti morati placati fakultetu bit ce zakonski ograniceni, a njihov uspjeh na ispitu se više nece ocjenjivati dosadašnjim ocjenama od 1 do 5, nego slovima od A do FX.
Ovo su samo neke od znacajnih promjena koje ce se dogoditi u hrvatskom sustavu znanosti i visokog obrazovanja budu li kroz nekoliko mjeseci usvojeni nacrti prijedloga zakona što ih je jucer na svojim internetskim stranicama objavilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Radi se o nacrtima prijedloga tri zakona - zakona o visokom obrazovanju, zakona o sveucilištu i zakona o znanosti.
Kontrola cijena školarina
Na dovršavanje ovih prijedloga zakona, pogotovo zakona o sveucilištu, ceka se vec jako dugo - izrada novog zakona o sveucilištu bila je obecana još tijekom posljednjih studentskih prosvjeda, prije godinu dana.
U Ministarstvu tvrde da žele sprijeciti "potpuno nekontrolirano i neopravdano divljanje cijena školarina", koje se na hrvatskim visokim ucilištima sada krecu od 3.500 do 52 tisuce kuna, i stoga predlažu ukidanje školarina u cijelosti na svim razinama studija.
Predvida se, medutim, da visoka ucilišta mogu tražiti placanje upisnine, ali bi ona bila zakonski ogranicena na 60 posto prosjecne mjesecne place za prijediplomski studij i jednu prosjecnu mjesecnu placu u Hrvatskoj za poslijediplomski studij - prema podacima Državnog zavoda za statistiku o placama, najviša bi upisnina iznosila 3.200 kuna. Studentima koji uspješno obavljaju obveze u punoj nastavnoj satnici, naglašavaju u Ministarstvu, pokrivat ce se troškovi upisnina.
Programski ugovori
Sustav ocjenjivanja od sedam ocjena, od A do FX, mijenja se u skladu sa smjernicama Glavne uprave za obrazovanje i kulturu Europske komisije, a radi omogucavanja usporedivosti ocjena studenata hrvatskih visokih ucilišta s ocjenama studenata u europskim zemljama.
Ministarstvo predlaže uvodenje Sveucilišnog vijeca kao novog najvišeg upravljackog tijela sveucilišta. U njegovu bi sastavu bilo devet clanova, od kojih bi pet bilo predstavnika sveucilišta, a cetiri bi - «u skladu sa srednjoeuropskom akademskom tradicijom i praksom», kažu u Ministarstvu - imenovala država kao osnivac javnih sveucilišta.
Primjenom ovih zakona promijenilo bi se i financiranje sveucilišta, koje bi se u buducnosti uredivalo «programskim ugovorima» kojim bi se, kroz pregovore sveucilišta i države, «utvrdile strateške odrednice rada tih ustanova za višegodišnje razdoblje, kao iznos njihova financiranja». (H. KREŠIC/Novi list)
Puhovski: Potice se regrutacija mladih kadrova
U izradi novih zakonskih prijedloga sudjelovao je i Žarko Puhovski, koji kaže da se njima donosi «jako puno novih i dobrih stvari koje dosad nismo imali».
- Ukida se državno odredivanje znanstvenih i nastavnih pozicija te se ostavlja pojedinim institucijama da propisuju kriterije za pozicije docenta, suradnika ili profesora. Na taj nacin potice se jacanje kriterija i konkurencija medu ustanovama te sprjecava olako napredovanje i model po kojem netko citav život provede u jednoj ustanovi. Uveli smo piramidalni model, po kojem izvanrednih profesora mora biti za trecinu manje od docenata i tako za svaki sljedeci stupanj, cime se potice regrutacija mladih kadrova. (J. B.)