Hrvatsko gospodarstvo u trećem kvartalu ove godine realno je na godišnjoj razini poraslo 2,8 posto. Sezonski prilagođenim godišnjim rastom BDP-a kao i međukvartalnim rastom Hrvatska se svrstala među najbrže rastuće ekonomije unutar Europske unije.
No, rast BDP-a u trećem kvartalu pred budućeg mandatara Vlade stavlja i zadatak – realizaciju dva sporazuma o osnovici za plaće u javnim i državnim službama prema kojima osnovica za izračun plaće 250 tisuća zaposlenih u obrazovanju i znanosti, kulturi, zdravstvu, vojsci, policiji, socijalnoj skrbi i administraciji treba narasti šest posto nakon što gospodarstvo raste dva ili više posto na međugodišnjoj razini u dva uzastopna tromjesečja (mjereno aritmetičkom sredinom).
Ozbiljno pitanje
Upravo se to sada dogodilo, s obzirom da je u drugom kvartalu BDP rastao 1,2 posto dok je u trećem rast još snažniji 2,8 posto što je u prosjeku točno dva posto. Prema sporazumu kojeg je sa sindikatima državnih službi 2012. godine (redefinirajući sporazum kojeg su sindikati potisali s vladom Ive Sanadera u ožujku 2009.) u ime Vlade potpisao tadašnji potpredsjednik Neven Mimica, osnovica za izračun plaća trebala bi rasti od siječnja iduće godine sa sadašnjih 5.108 kuna na 5.415 kuna bruto.
Javne službe originalni sporazum su potpisale svibnju 2009. godine, a redefiniran je u listopadu 2011. Prema njegovim odredbama zaposleni bi rast plaća trebali osjetiti već u prosincu s isplatom plaće za studeni. Tehnička vlada praktično nema prostora da sporazume sa sindikatima "preskoči", jer su za njih znali, uostalom jedan su u svom mandatu i potpisali. No, Branko Grčić, potpredsjednik Vlade jučer je podsjetio da su sporazumi sklopljeni u vrijeme bivše HDZ-ove Vlade, pa trenutno ne može ništa prejudicirati.
– U ovom trenutku ja ne mogu ništa prejudicirati. To će biti ozbiljna tema razgovora nas iz koalicije Hrvatska raste i naših budućih partnera u Vladi i vidjet ćemo što s tim ozbiljnim pitanjem, kazao je Grčić.
Za rast osnovice od šest posto na godišnjoj bi razini trebalo oko 1,8 milijardi kuna. Grčić je jučer u nekoliko navrata ponovio kako treba voditi računa da je iduća godina jedna od prijelomnih u procesu fiskalne konsolidacije. O tome hoće li ako koalicija Hrvatska raste formira Vladu razgovarati sa sindikatima o mogućoj reviziji sporazuma, Grčić ne želi govoriti, već navodi kako je to i stvar dogovora s budućim partnerima na koje računaju u Vladi.
Kontrolirati potrošnju
– Što je potpisano, potpisano je. Mi smo Vlada reda, pravila, urednosti, regulacije. Pregovarat ćemo. Javnu potrošnju treba kontrolirati, broj zaposlenih u javnom sektoru je malo prevelik u europskim razmjerima. Efikasnost ljudi malo je niža nego što bi trebala biti. Hrvatska nije upropaštena, kao što govore iz HDZ-a, to je uvreda za Hrvatsku, Hrvate i Hrvatice. Hrvatska nije bila upropaštena niti prije četiri godine kad je bila ponižena i jadna, Hrvatska je prežilava, komentirao je premijer Zoran Milanović.
Priznao je da su i njih u Vladi malo iznenadili rezultati ekonomskog rasta, ali je dodao da uz to što u ovom trenutku sve raste po stopama kakve nismo imali sedam godina, a pogotovo što se to događa u onim segmentima koji su nekad bili marginalizirani, a to je proizvodnja i izvoz.
Što se tiče povećanja plaća sadašnja, tehnička vlada ne može se izvlačiti na to da su sporazumi sa sindikatima potpisani u vrijeme HDZ-ove Vlade. Onaj s javnim službama jest, no njegovo proširenje na državne službe potpisala je vlada Zorana Milanovića. Tako da se za sporazum znalo, kao što se trebalo i znati da je bilo mogućnosti da se nešto kompliciraniji sporazum s javnim službama revidira ili pokuša revidirati i u mandatu danas tehničke vlade i to temeljem gospodarskog pada kojeg je i te kako bilo.
HDZ-ovka Ivana Maletić upozorava da je Vlada imala 12 uzastopnih kvartala gospodarskog pada, a da nije učinila ništa da izmjeni taj sporazum, na što je imala pravo ukoliko se dogodi pad gospodarstva dva kvartala za redom.
– Oni su shvatili da taj trošak dolazi tek sada kad se počeo bilježiti gospodarski rast umjesto da već odavno sjeli i dogovorili se sa sindikatom, kazala je Maletić. Na pitanje što je onda rješenje, ona kaže da nova Vlada i sindikati trebaju sjesti i dogovoriti se oko odgode primjene, a uvjerena je da će sindikati razumjeti da je dugoročno bolje osigurati rast plaća kad se dogodi rast na dobrim, zdravim osnovama.
Sa sindikatima treba, objašnjava Maletić, razgovarati o tome da je BDP isključivo rastao na turizmu, koji je pak povećao uvoz, umjesto da poveća domaću proizvodnju u poljoprivredi, te da treba odgoditi početak primjene sporazuma dok se rast ne dogodi na zdravom rastu proizvodnje i zapošljavanja. Maletić je dodala i to da je rast u prerađivačkoj industriji posljedica toga što lani u trećem tromjesečju nije radila sisačka rafinerija, a ove godine su isporučena i dva-tri broda, no ništa od toga nije trajni oporavak gospodarstva.
– Ukoliko sindikati ne pristanu, onda se sporazum mora poštovati, jer smo do sada platili i previše sudskih tužbi i kamata zato što je Vlada iz razdoblja 2000. – 2003. godina jednostrano raskidala ugovore, kazala je Maletić. (D. CIGLENEČKI, G. GALIĆ, J. MARIĆ/Novi list)