Pulski ekonomist dr. Marinko Škare, profesor na Fakultetu ekonomije i turizma "Mijo Mirković", bio je jedan od kandidata za ministra gospodarstva.
"S Tihomirom Oreškovićem sam razgovarao o ekonomskim temama i prilikama u zemlji. Nismo razgovarali o konkretnim pozicijama, tako da u ovom trenutku ne znam jesam li ministar," rekao nam je dr. Škare u srijedu prije podne.
Zanimljivo je da ekonomist, koji je sudjelovao na pregovorima Mosta s HDZ-om i SDP-om (u ime Mosta) ne dijeli razmišljanja dr. Ivana Lovrinovića o drugom mirovinskom stupnju, dok za novu vladu napominje kako ima priliku srušiti stari ekonomski model te ustrojiti novi.
- Može li Hrvatski sabor na prijedlog Vlade ukinuti drugi mirovinski stup?
- Kako nisam pravnik ne mogu tvrditi može li se ili ne može ukinuti drugi mirovinski stup, iako primjer Poljske i Mađarske upravo to pokazuje da se može. Činjenica je da je to imovina svih onih koji izdvajaju u drugi stup, točnije individualna kapitalizirana štednja. Privatna imovina se ne bi trebala nekome oduzimati tek tako ako smo se odlučili za tržišnu ekonomiju. Ipak, pravo pitanje jest koja je funkcija drugog stupa?
- Još nitko nije vidio efekte "štednje za starost", kako su o drugom stupnju govorili na početku mirovinske reforme?
- U izvještaju EU-Croatia Joint Consultative Committee navodi se kako je to "zaustavljanje rasta udjela mirovina u nacionalnom dohotku i diverzificiranje izvora prihoda stanovništva starije dobi, kako bi preuzeli dio odgovornosti za vlastitu socijalnu sigurnost u starosti odnosno kako se ne bi oslanjali isključivo na mirovinska davanja države". Iz ovoga pasusa nije vidljivo da drugi mirovinski stup nije ispunio ciljeve zadane u reformi. Ono što jest upitno kada je riječ o drugom stupu jest da li su prinosi dovoljno visoki da bi osigurali ciljeve zadane mirovinskom reformom iz 2002. Izdvajanja u drugi stup treba gledati kao na investiciju koja ostvaruje određeni povrat. Činjenica jest da taj povrat danas nije visok ali je još uvijek viši od kamatnih stopa u bankama. Argumentirane rasprave oko drugog stupa i mirovinske reforme u cjelini trebaju ići u pravcu da daju argumente koji je to bolji sustav koji bi omogućio ostvarivanje gore navedenih ciljeva. Zamrzavanje ili ukidanje drugog stupa sigurno ne bi omogućilo ostvarivanje tih ciljeva pa se postavlja pitanje efikasnosti i opravdanosti takvih mjera.
- Na koji bi način državni proračun "štedio" preko drugog mirovinskog stupa, kako najavljuje dr. Ivan Lovrinčević iz Mosta?
- Ukoliko se zamrzavanje traži radi toga da se traži rješenje za procedure prekomjernog deficita onda je to pitanje o tome kako riješiti problem deficita, a ne drugog stupa ili mirovinske reforme. Prije bilo kakve ishitrene odluke potrebno je napraviti analizu troškova i koristi. Troškove znamo, riječ je o imovini koja je dosad izdvojena u drugi stup i naknade fondovima za upravljanje, dok su koristi prinosi ostvareni na individualiziranu kapitalnu štednju. Koristi su i te da mirovinski fondovi ulažu u obveznice RH pa se Hrvatska može zaduživati na domaćem tržištu. Druge kratkoročne koristi od zamrzavanja osim smanjenja proračunskog deficita u ovom trenutku nisu vidljive tako da odgovor na ovo pitanje svakako zahtijeva detaljnu analizu što takva mjera može donijeti u kratkom i u dugom roku. Dakle jasno je što bi to donijelo državi - smanjenje deficita, a građani bi na neko vrijeme ostali bez svoje individualizirane kapitalne štednje. Prema najavama, to bi trajalo godinu dana. U svakom slučaju, ako to i jest jedno od mogućih rješenja za problem deficita kako bi se gospodarstvo u nas jače oporavilo i deficit stavio pod kontrolu onda bi svakako to trebalo napraviti uz suglasnost građana umjesto državnim dekretima.
- Imaju li građani osnove da se plaše kako će, zbog mjera Vlade, ostati bez mirovina iz drugog stupa?
- Osobno mislim da se građani ne bi trebali plašiti da bi mogli ostati bez mirovina u drugom stupu jer vjerujem u modernu hrvatsku državu i razboritost nove Vlade koji nije kao mađarski model nacionalizacije drugog stupa. Mogu se samo nadati da se nova Vlada neće odlučiti na takav korak jer je to diskriminacija protiv dijela stanovništva koje nije imalo izbora kada se provodila mirovinska reforma. Po istom modelu onda bi mogli nacionalizirati i štedne uloge građana u bankama. (Dubravko GRAKALIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU