Skandinavci su u odnosu na ljude iz drugih dijelova Europe najviše skloni posvetiti svoje vrijeme i novac kulturi, pišu europski mediji.
Danci na kulturu troše najviše, gotovo 5,5 posto svoje zarade potroše na knjige, filmove i druge kulturne sadržaje. U kino idu češće od bilo koje druge nacije u EU-u. U 2006. manje od polovice Europljana bilo je u kinu barem jednom. Dance slijede Finci i Česi, koji na kulturu troše pet posto zarade, dok europski prosjek iznosi oko četiri posto.
Danci su također među najkreativnijima u EU-u, zajedno sa Šveđanima, Fincima i Latvijcima. Šveđani i Finci imaju najviše umjetnika i pisaca u EU-u. No, u tom pogledu prednjače ipak Island i Norveška, gdje u kulturnom sektoru radi 3,2 odnosno 2,6 posto radne snage, dok je prosjek EU-a 1,7 posto.
Najviše studenata umjetnosti imaju Britanci i Irci - 6,8, odnosno 6,6 posto, prema EU-prosjeku od 3,8 posto. S druge strane, za kulturu su najmanje zainteresirani Bugari i Grci te Luksemburžani. Postoje razlike i između muškaraca i žena, žene više čitaju. U svim državama članicama udio žena koje pročitaju barem jednu knjigu na godinu najmanje je deset posto viši od udjela muškaraca. Najviše knjiga pročita se u Švedskoj i Finskoj, a na trećem mjestu je Češka.
Na svjetskoj razini, Europa je kulturna meka. Ne samo da se u njoj nalazi više lokacija zaštićene svjetske baštine nego bilo gdje drugdje nego i izvozi 50 posto više kulturne robe nego što uvozi. Trguje uglavnom knjigama i slikama, najviše sa SAD-om i Švicarskom. (Hina)