"Bomba" o bogatim nalazištima plina i nafte uz zapadnu obalu Istre, zbog koje se navodno Slovenija tako žestoko spori s Hrvatskom oko izlaza na otvoreno more, po svemu sudeci nema pravog uporišta. Josip Frišcic iz Hrvatske strucne udruge za plin nam je, komentirajuci tvrdnje umirovljenog casnika Hrvatske vojske Nediljka Pušica, rekao da je cijeli Jadran vec više-manje pretražen. Do sada su u sjevernom Jadranu pronadene zalihe plina pred južnim dijelom Istre. Nafta je pak pronadena kod Visa, ali je rijec o manjim nepokretnim zalihama, koje nisu pogodne za komercijalnu eksploataciju.
Za detaljnije informacije uputio nas je na Inu, koja je skupa podvodna istraživanja provodila sama ili u suradnji s talijanskim Agipom, s kojim je osnovana i zajednicka tvrtka Inagip. Iako su nam iz Sektora korporativnih komunikacija Ine obecali detaljnije informacije o istraživanjima plina i nafte u Jadranu, na kraju smo nakon nekoliko dana dobili tek šturo priopcenje.
Po njemu, Inini strucnjaci su upoznati s podacima iz studije americke geološke službe, na koju se, uz ostalo, poziva Pušic. U Ini napominju da bi znacajne rezerve ugljikovodika, na koje, navodeci razlicite izvore, upozorava Pušic, podrazumijevale postojanje velikih geoloških struktura u podmorju sjeverozapadne Hrvatske. Istražnim aktivnostima Ine u proteklih 30-ak godina, medutim, nisu evidentirane takve strukture. U podmorju zapadne Istre izbušeno je nekoliko dubokih istražnih bušotina kojima, nažalost, nisu utvrdene vece akumulacije ugljikovodika.
Prema Pušicevim "senzacionalnim" otkricima, u kojima se poziva na topografske karte i geomorfološke studije medunarodnih strucnjaka i znanstvenika, pod morem uz zapadnu obalu Istre nalaze se milijuni barela neotkrivene nafte i milijarde kubika plina. Od ukupnih procijenjenih kolicina, pola otpada na hrvatski dio Piranskog zaljeva, pa, po njemu, Sloveniju i njezine politicare ne zanima režim plovidbe niti ribarenje u Jadranskom moru, vec je njihov cilj osigurati suverenitet nad dijelom sjevernog Jadrana ispod cijeg se dna nalaze ogromne kolicine nafte i plina.
Stvarnost je, medutim, drugacija. Inagip, tvrtka koja pokriva eksploatacijsko polje ugljikovodika na sjevernom Jadranu, ima u podmorju pred južnom Istrom 12 platformi, koje su medusobno povezane podmorskim plinovodima s talijanskom platformom Garibaldi te plinovodom do istarskog kopna, odakle se plin transportira cjevovodima u unutrašnjost Hrvatske. Iz podmorja sjevernog Jadrana Hrvatska godišnje dobiva oko milijardu prostornih metara plina, a procjenjuje se da ce 2010. godine Inagip iz tamošnjih nalazišta godišnje proizvoditi još 500 milijuna prostornih metara plina. To je daleko manje od milijardi kubicnih metara plina i milijuna barela nafte koje spominje Pušic.