Na pulskom Filozofskom fakultetu u utorak navečer predstavljena je knjiga Mladena Bastijanića Cicute "Obitelj Cicuta s Krka u pomorskim bitkama kroz stoljeća".
Lepantska bitka
- Mnogobrojnim djelima (knjigama i raspravnim člancima) o istočnoj obali Jadrana u doba Mlečana i njihovoj važnosti za povijest pomorstva pridružila se monografija Mladena Bastijanića Cicute o podrijetlu te zanimljive obitelji i njezinoj ulozi u pomorskim bitkama tijekom prošlosti, s posebnim osvrtom na znamenitu Lepantsku bitku. Lepantska bitka predstavlja jedan od najznačajnijih događaja vojne pomorske povijesti u svjetskim razmjerima. Odigrala se 7. listopada 1571. u sklopu mletačko-osmanskog Ciparskog rata (1570.-1573.) kojim su Mlečani ostali bez tog važnog levantinskog otoka. Iako je zato za Mletačku Republiku spomenuti ratni sukob završio nepovoljno, njegove negativne posljedice znatno je ublažila upravo velika pobjeda kršćanskih snaga kod Lepanta, kazao je recenzent ove knjige dr. Slaven Bertoša.
Jedan od najpoznatijih sudionika ove bitke, u kojoj je i ranjen, bio je i španjolski pisac Miguel de Cervantes kojemu je u Lepantu podignut spomenik. Sudjelovanje krčke galije "Cristo ressussitato" ("Uskrsnuli Krist"), kojom je zapovijedao soprakomit Ludovico Cicuta, posebno je opisano u ovoj knjizi. Veleposlanstvo Republike Hrvatske postavilo je 2006. na lepantske zidine spomen-ploču posvećenu sudionicima bitke.
- Polazište Bastijanićevog istraživanja i analize predstavlja rod Cikuta (Čikuta, Cicuta, Cicutta) i njegova povezanost s prostorom sjevernog Jadrana, s posebnim naglaskom na otok Krk. Knjiga je podijeljena na niz manjih cjelina, a opseg joj je 154 stranice. Opremljena je sa 75 vrlo lijepih numeriranih slikovnih priloga u tekstu te drugih 69 nenumeriranih u šest dodataka, kazao je dr. Bertoša, koji je uz dr. Tea Perinčića recenzent.
Naziv obitelji
Autor na početku knjige objašnjava vjerojatno podrijetlo naziva obitelji i vezu s Ivanom VII. Frankopanom, naseljavanje Nikole Cikute i njegove posade na područje Labinštine početkom XVI. stoljeća, ulogu Cikuta u znamenitoj Lepantskoj bitci 1571., s detaljnim popisom sudionika na objema zaraćenim stranama.
Budući da je i sam autor daleki potomak obitelji Cicuta, izdvojena poglavlja u knjizi posvećena su i tim temama.
Maja Parentić, ravnateljica Centra za kulturu Grada Krka govorila je o nastajanju ove knjige, za koju je autor koristio raznovrsno gradivo iz arhiva, te uz postojeću literaturu osvijetlio važan segment krčke i labinske prošlosti.
Sam je autor rekao da je istraživao građu i literaturu iz državnih arhiva u Pazinu, Rijeci i Trstu, Kaptolskog arhiva u Labinu, Biskupijskog arhiva u Krku i Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, kao i zbirku poznatog hrvatskog povjesničara Šime Ljubića "Commissiones et relationes Venetae", u kojoj je također pronašao važne podatke.
Djelo je u prvome redu namijenjeno znanstvenicima i istraživačima koji se bave poviješću pomorstva i obiteljskim rodoslovljima, ali je prikladno i za širu publiku, ponajprije sve one koje zanima za prošlost sjevernog Jadrana, poglavito Labinštine i otoka Krka.
Nazočne je pozdravila dekanica Filozofskog fakulteta prof. dr. Klara Buršić Matijašić. (V. BEGIĆ)