Dugo svakodnevno sjedenje može znacajno povecati rizik od bolesti cak i ako ista osoba nakon dugog sjedenja odlazi na umjerenu ili intenzivnu tjelovježbu.
Zdravstvene koristi od tjelovježbe koja ubrzava srcane otkucaje nepobitne su - pomažu u sprecavanju razvoja kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i pretilosti, izmedu ostalog.
Medutim, nedavno završeno istraživanje švedskih znanstvenika ukazuje da preduga nepokretnost dok sjedimo može neovisno o vježbanju biti uzrok istim ovim stanjima.
"Vrijeme koje provedemo sjedeci trebalo bi definirati kao mišicnu neaktivnost, a ne kao izostanak tjelovježbe," zakljucio tim švedskih istraživaca pod vodstvom dr. Elin Ekblom-Bak.
"Trebamo shvatiti da je tu rijec o dva odvojena nacina ponašanja i njihovim efektima," izvijestili su na stranicama British Journal of Sports Medicine. Dokaz da se ovi efekti medusobno ne poništavaju dolazi i iz nedavne studije australskih znanstvenika koji su utvrdili da svaki sat pred TV ekranom povecava šanse za razvoj metabolickog sindroma za 26 posto - bez obzira na kolicinu umjerene ili intenzivne tjelovježbe.
Trideset minuta tjelovježbe smanjuje rizik za isti postotak što znaci oni koji vode sjedilacki nacin života nemaju koristi od vježbanja. Metabolicki sindrom definira se kao prisutnost 3 ili više faktora medu kojima su visoki krvni tlak, debljina nakupljena oko trbuha, visoki kolesterol i otpornost na inzulin.
Nove studije pokazuju da ljudi ne bi samo trebali paziti da redovito vježbaju nego i na to da ne sjede previše, zakljucili su. Uredskim radnicima stoga toplo preporucaju da umjesto lifta koriste stubište, svako malo uzmu 5 minuta pauze i prošetaju se po hodniku te umjesto da sjednu u automobil do trgovine krenu pješice.