Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Bujština" Umag, Gradska knjižnica Umag i Istarski ogranak Hrvatskog društva pisaca organizirali su dobro posjećenu književnu večer, hommage nedavno preminulom književniku i filozofu Predragu Matvejeviću s temom "Matvejević i crnogorski pisci". Kroz prisjećanja na djela i susrete, o književniku su govorili njegovi prijatelji i suradnici, publicist i hrvatski nakladnik Nenad Popović iz Pule i sociolog i publicist iz Buja Drago Kraljević.
Kozmopolit i borac za pravdu
Predsjednica Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Bujština" Milanka Marić je pozdravljajući goste i brojne posjetitelje ukratko podsjetila na djelo cijenjenog intelektualca i humanista Predraga Matvejevića, najprevođenijeg hrvatskog književnika, kozmopolita i velikog borca za pravdu.
- Cijeli njegov život bio je borba protiv nepravde prema ljudima, protiv mržnje i neljudskosti, nepoštivanja intelektualnog, političkog i uopće ljudskog. Nijedan režim, ni lijevi ni desni, niti prijetnje i klevete, nisu ga u tome pokolebali niti mu uskratili nadu u bolju budućnost. Tom idejom su prožeta sva njegova književna i druga djela, jer je to bio njegov život i jedini smisao življenja i djelovanja. Budimo sretni da nas još ima koji ćemo baštiniti ostavštinu, rekla je Milanka Marić iznoseći i nekoliko biografskih podataka o rođenom Mostarcu koji je doktorirao na Sorboni i 30 godina bio profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a kasnije u Parizu i u Rimu. Dobitnik brojnih nagrada i odlikovanja koja su mu dodijelili predsjednici Francuske, Hrvatske, Slovenije i Italije. Matvejević je i dobitnik najveće književne nagrade STREGA za "Mediteranski brevijar".
Jedan od njegovih studentskih kolega, profesor i slikar iz Buja Claudio Ugusssi, zbog bolesti nije mogao iznijeti svoja sjećanja, ali je dio eseja Claudia Ugussija o Predragu Matvejeviću, objavljenog u književnom časopisu Battana (2002. godine) pročitala prevoditeljica Lorena Monica Kmet. Matvejević je napisao predgovor za hrvatski prijevod Ugussijevog romana "Kameno gnijezdo". Ugussi je Matvejevića predstavio kao Prometeja zaraženim kozmopolitizmom, neumornim borcem za ljudska prava, pravednost i slobodoumlje, a svojim stavovima rano je postao "slučaj" i povlačio se u osamu.
Pravednost i humanost
Nakladnik i predsjednik istarskog ogranka HDP Nenad Popović, inicijator ovog hommagea, dao je kroz svoje izdavačke projekte priliku mladim autorima, među njima i crnogorskim piscima. Prisjetio se Popović prvih susreta sa Matvejevićem, kojega su svi studenti doživljavali veličinom, a on je bio toliko jednostavan i pristupačan svakom čovjeku kojega bi susreo. Prvenstveno je istaknuo njegovu pravednost i humanost, ali i nepravde koje su mu činjene. Istakao je veliku popularnost "Mediteraskog brevijara" koji je preveden na 25 svjetskih jezika, te ogroman doprinos Matvejevića na popularizaciji stvaralaštva Miroslav Krleže kod nas i u svijetu. Odgovarao je i na pitanja moderatora večeri Nevena Ušumovića o književnim polemikama Matvejevića u obrani Danila Kiša, Mirka Kovača i drugih.
Drago Kraljević, bivši veleposlanik RH u Italiji, upoznao je Matvejevića 2001. godine u Rimu kod Stalnog predstavnika Crne Gore Lj. Perovića, a kasnije su službena i privatna druženja nastavljena u raznih prigodama, kada je hrvatsko Veleposlanstvo organiziralo primanja, koncerte, izložbe itd.
- Zajedno smo u Italiji organizirali prezentacije knjiga Vlade Gotovca, A. B. Šimića, a Matvejević se rado odazivao na sve naše pozive. Organizirali smo zajednička predavanja i donacije knjiga za potrebe Katedre za slavistiku koju je on vodio. Aktivno je sudjelovao na službenoj prezentaciji u Rimu koju je organiziralo naše Veleposlanstvo na temu "Hrvatske ambicije za ulazak u EU" uoči primanja 10 novih država u članstvo. Posljednji put vidjeli smo se u Zagrebu 2014. godine u talijanskom Kulturnom centru na promociji talijanskog izdanja moje knjige. Nakon toga povremeno smo se čuli telefonom, dok je iz zdravstvenih razloga to bilo moguće, dodao je Kraljević za čiju je knjigu "Istranin u Rimu" upravo Matvejević napisao predgovor.
Na kraju ove književne večeri pročitano je nekoliko ulomaka iz Mediteranskog brevijara. (Luka JELAVIĆ)