"Brajša i mi - sjećanje na Matka Brajšu Rašana" naziv je manifestacije, glazbene matineje održane danas u dvorani "Slavko Zlatić" Sveučilišta Jurja Dobrile.
O Brajši je govorila prof. mr. art. Mirjana Grakalić, a neke od njegovih skladbi izveo je vokalni ansambl Muzičke akademije u Puli pod mentorstvom Sofije Cingula.
Značajan trag
Matko Brajša Rašan (Pićan, 11. prosinca 1859. - Nova Ves, Zagreb, 6. rujna 1934.), bio je hrvatski skladatelj, melograf, zborovođa iz Pićna, skupljač hrvatskih narodnih napjeva s poluotoka Istre. Pripadao je najznamenitijim Istranima svog vremena. Pučku je školu pohađao u Pićnu, gimnaziju u Pazinu gdje se i glazbeno školovao kod franjevaca. Glazbeno je bio samouk. U Beču je studirao pravo, no nije diplomirao. Unatoč tome, ipak je poslije povratka u rodni kraj radio kao odvjetnički pripravnik i općinski činovnik po mjestima diljem zapadnih hrvatskih krajeva, gdje je i dalje radio u mjesnim zborovima.
- Dobrila ga je nagovarao da se posveti svećenstvu, no on se oženio, i premda nije završio pravo i što se tiče glazbe bio samouk, napravio je najznačajnija etnomuzikološka istraživanja i ostavio nam je iznimno bogatu baštinu. Njegov je opus vrlo raznolik, a pošto je s obitelji živio u brojnim mjestima, gdjegod je živio ostavio je značajan trag u kulturno-umjetničkom životu mjesta, kazala je Mirjana Grakalić koja je navela i brojne zanimljivosti iz njegova života.
Tako je kazala da je njegova kći Zorka umrla kao beba, sin Metod u mladosti, sin Stojan je živio čak 102 godine, a Ćiril devedesetak.
Vrstan glas
Brajša je autor filološko-povijesnih rasprava, propagirao je glazbu, organizirao koncerte, zborove, tamburaški orkestar. I sam je pjevao, budući da je imao vrstan glas.
Brajša je dodao svom prezimenu dodatak Rašan, a samo prezime Brajša, kako je rekla Grakalić, potječe po jednoj ženskoj liniji, a pravi preci su se zvali Rovis.
Organizatori manifestacije su Grad Pula - Mjesni odbor Gregovica, Sveučilište Jurja Dobrile - Muzička akademije u Puli te Udruga za očuvanje spomena na istarske skladatelje. Osim Mirjane Grakalić i Sofije Cingula, veliku ulogu u organizaciji takvih manifestacija ima i Anita Flego Sponza, dugogodišnja, sada umirovljena tajnica nekoliko mjesnih odbora. (V. BEGIĆ)