U povodu obilježavanja 87. obljetnice strijeljanja istarskog antifašista i rodoljuba Vladimira Gortana, Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Pule i Grad Pula organizirali su tradicionalno polaganje vijenaca na spomen obilježje, spomenik Vladimiru Gortanu u Gortanovoj uvali na Lungo mareu. Predstavnici pulske udruge antifašista, gradske uprave i državnih institucija, te udruga proizašlih iz Domovinskog rata, prisjetili su se dijela antifašističke i pulske prošlosti kada je 1929. godine mučki ubijen, hitcima u leđa, ovaj istarski rodoljub.
Livio Blašković, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista, prisjetio se događaja prije 87 godina kada su talijanski fašisti osudili i strijeljali Gortana u 24 sata, te ga pokopali na jednom od puteljaka pulskog groblja, odakle su njegovi posmrtni ostaci 50-ih godina prošlog stoljeća prebačeni u rodni Beram.
Vladimir Gortan je bio član antifašističke organizacije TIGR (Trst-Istra-Gorica-Rijeka), koja je organizirala demonstracije i druge akcije protiv fašističke talijanizacije Istre. Sudjelujući u ometanju nasilno provedenog plebiscita, uhvaćen je u bijegu i stravično mučen, te osuđen na strijeljanje kako bi se zaplašili istarski Hrvati.
Navodno ga je u današnjoj uvali koja nosi njegovo ime strijeljalo 28 fašista, koji su ga u leđa pogodili s 25 metaka, a zbog svog hrabrog držanja postao je simbol antifašističke borbe Istre. Njegove suborce fašistički je sud osudio na stroge tamnice od 30 godina, među njima i Vjekoslava Ladavca čiji je sin u ponedjeljak prisustvovao obilježavanju u Gortanovoj uvali.
I u Podbermu obilježena 87. obljetnica strijeljanja Vladimira Gortana
U ponedjeljak su cvijeće na grob Vladimira Gortana u Podbermu, u povodu 87. obljetnice njegove smrti, položili predstavnici pazinske Udruge antifašista na čelu s predsjednikom Milanom Antolovićem, a uz njih komemoraciji su prisustvovali pazinski gradonačelnik Renato Krulčić i nekolicina Beramaca. Prije 87 godina, 17. listopada 1929., Gortan je strijeljan u Puli, osuđen kao pripadnik tajne antifašističke skupine koja je 24. ožujka 1929. oružanom akcijom nastojala potaći žitelje okolnih naselja na bojkot izbora, koji su se za cijelu Pazinštinu održavali u Pazinu, podsjetio je Antolović. Dodajući kako je 1927. u Trstu, nakon uvođenja fašističke diktature, osnovana tajna organizacija Borba kojoj je pripadao student Slavko Zlatić organizator Borbine skupine u Bermu.
Ova skupina, koja se obično naziva Gortanovcima pucanjem u zrak htjela je zastrašiti ljude i nagnati ih da se vrate kućama. No, nastala je panika pa je u metežu jedna osoba poginula, a jedna ranjena. Članovi skupine ubrzo su uhićeni, a Vladimir Gortan je 16. listopada 1929. osuđen na smrt strijeljanjem. Kazna je izvršena već idućeg dana, prije zore, a izvršilo ju je pucnjima u Gortanova leđa 28 odabranih fašista s područja cijele Istre. Ostali pripadnici skupine - Živko Gortan, Viktor Baćac te Dušan i Vjekoslav Ladavac osuđeni su na po 30 godina zatvora.
Ova je akcija, rekao je Antolović, imala veliki odjek u Istri, Italiji, ali i širom Europe, jer je ljudima vratila nadu u spas i opstanak. Dok je s druge strane izazvala paniku i ogorčenje među fašistima i poremetila je planove Mussolinija, da nakon izbora trijumfalno proglasi pobjedu fašista i poraz antifašističkih snaga. Akcija Gortanovaca pokrenula je nemir u ovim krajevima koji nitko više nije mogao zaustaviti. Nakon smrti Gortan je ušao u legendu, a gotovo čitava borba Narodnooslobodilačkog pokreta, počevši od formiranja prve istarske partizanske čete Vladimir Gortan i prve istarske brigade Vladimir Gortan, vodila se pod njegovim imenom. Nakon Drugog svjetskog rata mnoge su ustanove, poduzeća i ulice nosila njegovo ime. Stoga je Antolović na kraju zahvalio svima, pogotovo poduzećima Vladmir Gortan i Usluga iz Pazina, te MO Beram koji održavaju ovaj spomenik, jer zub vremena čini svoje.
Na kraju su sudionici komemoracije minutom šutnje odali počast Vladimiru Gortanu, njegovim suborcima i svim žrtvama Drugog svjetskog i Domovinskog rata. (G. ROJNIĆ, M. RIMANIĆ)