20 godina od početka pretvorbe društvenog i državnog vlasništva u privatno ili inozemno, te u petoj godini sve teže rješive gospodarske depresije, u predeuropskoj je Hrvatskoj u novom snažnom zamahu socijalno raslojavanje na sve masovniju sirotinju i na sve bogatiju elitu, između kojih se, kao u žrvnju, melju ostaci još neraspoređenih. Iako se taj mučni film već dugo odigrava na više-manje otvorenoj sceni, ispada da je briga za siromašne postala prvorazredni zadatak za većinu glavnih političkih aktera tek nakon što je papa Franjo u svojim prvim zazivima spomenuo rastuće mase siromašenih i odbačenih širom svijeta.
Usred informacijske ere, nasuprot obilja vijesti o svakovrsnim "celebritijima" kao i o humanitarnim ciljevima američkih ratova za arapsku naftu, i Hrvatska i svijet najmanje informacija imaju baš o siromašnima, kao da je riječ o rubnom škartu, nezanimljivom za sustavnija istraživanja, mjerenja i izvještavanja.
U Hrvatskoj se prva opsežnija istraživanja siromaštva provode od 2010. godine, kad je Državni zavod za statistiku počeo provoditi ankete o dohotku stanovništva, te izračunavati pokazatelje siromaštva, usklađene s metodologijom Eurostata, kao statističkog ureda Europske unije. Tako, prema lanjskim nalazima, sad raspolažemo barem tim mjerilima, usporedbama i nalazima, prema kojima je u Hrvatskoj 21,1 posto stanovnika s dohocima u zoni siromaštva, dok ih je u Uniji-27 oko 16,5 posto. Najmanju stopu rizika od siromaštva - kako se službeno zove taj nepotpuni pokazatelj - ima Češka (samo 9,8 posto), a viši nego Hrvatska imaju i Rumunjska (22,2 posto) i Bugarska (22,4 posto), kao i Grčka (21,4 posto) i Španjolska (21,8 posto). Uvažavajući sva ograničenja i nesavršenosti bilo koje od dosad korištenih međunarodnih mjerenja i usporedbi siromaštva, nesporno je da je Hrvatska još visoko iznad najtežih slučajeva, kao što su Ruanda ili Afganistan, ali i da je podložna sve dramatičnijem raslojavanju.
Nova hrvatska elita, koristeći izvanredne prihode iz tranzicijskog razdoblja i položajnu rentu, danas je bogatija od prosječnih njemačkih građana, ali je s donje strane te hrvatske socijalne medalje nova masa siromašnih siromašnija i od prosječnih grčkih građana, iako je depresija u toj zemlji još teža nego u Hrvatskoj. U depresijskoj Hrvatskoj sve više građana koji imaju male plaće ili mirovine, ali i visoke ekstraprofite od prodaje naslijeđenih nekretnina. (Piše Ivo JAKOVLJEVIĆ)
OVO JE SKRAĆENA VERZIJA, CIJELI TEKST PROČITAJTE U DANAŠNJEM TISKANOM IZDANJU.