Hrvati nikako da uhvate sreću, zapravo, što više trče za njom, to im ona spretnije izmiče, migolji kao lasica i taman što ste je uhvatili, ona sklizne iz ruku. Ta jalova potraga za srećom u mnogih Hrvata traje već dulje vrijeme, točnije otkako su suočeni s egzistencijalnim i drugim krizama, a to je, opet, za mnoge, otkako znaju za sebe.
Nedavno istraživanje Sveučilišta Columbia o sreći, 2013 World Happiness Report, koje je obuhvatilo 156 zemalja, pokazalo je, doduše, da Hrvati nisu najsretniji, ali nisu ni najnesretniji na svijetu. Negdje su na trećini ljestvice, na 56. mjestu, s prosječnom ocjenom razine sreće - 5,6 na ljestvici od 1 do 10. Najsretniji su pak ljudi u Danskoj, Norveškoj, Švicarskoj, Nizozemskoj i Švedskoj, a najnesretniji u Ruandi, Burundiju, Centralnoj Afričkoj Republici, Beninu i Togu. Nešto sretniji od Hrvata su Peruanci, Maležani i Kazahstanci, a nesretniji Turkmenistanci, Uzbekistanci i Angolci.
U okruženju, sretnija od Hrvatske je Austrija na visokom osmom mjestu (ocjena 7,36) i Slovenija na 44. mjestu (6,06). Nesretnija je Crna Gora na 80. mjestu, Kosovo na 83., Srbija i BiH na 106. i 107. mjestu (neposredno iza Iraka koji je na 105. mjestu) te Makedonija na 118. mjestu. Mađari su također u drugoj polovici ljestvice, na 110. mjestu.
Hrvati su, usporedimo li brojke, sve nesretniji: u odnosu na prethodno istraživanje Columbia sveučilišta, prosječna je razina sreće pala za 0,16 bodova. Svijet je, međutim, ipak mrvicu sretniji i velikodušniji u posljednjih pet godina, piše u studiji, usprkos ratovima, krizama i nemirima. Ekonomska kriza i politički nemiri znatno su smanjili razinu zadovoljstva u Grčkoj, Italiji, Portugalu i Španjolskoj. Zbog političke krize manje su sretni i u Egiptu, Mianmaru te Saudijskoj Arabiji. Najveći porast zadovoljstva zabilježen je u Angoli, Zimbabveu i Albaniji, a na regionalnoj razini u Latinskoj Americi, na Karibima i u subsaharskoj Africi, iako je ondje i svih pet najnesretnijih zemalja. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU