Hrvatski su studenti najnezadovoljniji u Europi uvjetima studiranja, a kvaliteti nastave, organizaciji studija, odnosom administrativnog osoblja i opremi dodjeljuju u prosjeku trojku, pokazalo je nedavno istraživanje Eurostudent što ga je u Hrvatskoj proveo Institut za razvoj obrazovanja (IRO). Razloga za nezadovoljstvo hrvatski studenti imaju i zbog toga što su, kako kažu, stipendije dostupne onima s najnižim troškovima studiranja, rijetki se studenti uspijevaju školovati vlastitim radom ili stipendijom bez pomoći roditelja, a samo osam posto uspijeva dobiti mjesto u studentskom domu.
U domu 8 posto studenata
Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) najavljuju da će ovo istraživanje uzeti u obzir kod kreiranja mjera visokoobrazovne politike, posebno financijskih, kako bi omogućili povoljnije uvjete studiranja i podigli razinu obrazovanosti u zemlji.
- Od 160 tisuća studenata u Hrvatskoj, ovo je istraživanje obuhvatilo njih oko dvije tisuće tako da rezultate treba uzeti s rezervom i smatram da ne može biti meritorno za donošenje zaključaka. Preuzeto je to kao dio europskog istraživanja, odnosno korištene su njihove kategorije i alati, a osim toga, ne treba miješati velika sveučilišta, mislim na broj studenata, poput zagrebačkog, i manja sveučilišta jer je razlika ipak vidljiva, kaže nam ravnatelj pulskog Studentskog centra Miodrag Čerina.
Pojašnjava da Sveučilište Jurja Dobrile ima 3.600 studenata, od kojih je tisuću izvanrednih i oko 2.600 redovnih. Osim toga, 30-ak posto studenata je iz Pule, te nemaju pravo na domski smještaj. Pravo na smještaj u dom stoga ima oko 1.700 studenata, a sa sadašnjim kapacitetom od 136 ležaja za studente i osam za gostujuće profesore, u hrvatskom su prosjeku prema kojem 8 posto studenata dobiva smještaj u domu.
- Naravno da nas to ne zadovoljava i iako smo u listopadu lani otvorili naš novi dom, već ozbiljno radimo na daljnjem širenju. Tako ćemo se do kraja svibnja ove godine prijaviti na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije "Modernizacija, unaprjeđenje i proširenje infrastrukture studijskog smještaja za studente u nepovoljnom položaju". Tim bi europskim novcima osigurali u Puli nove kapacitete za smještaj studenata, novih 260 ležaja, čime bi došli do brojke od oko 400-tinjak ležaja i time značajno povećali postotak studenata koji dobivaju dom. Time bi bili i iznad europskog prosjeka koji je oko 20 posto redovnih studenata. Dakako bili bi i iznad hrvatskog prosjeka, a vjerujem da bi uspješno pokrili potrebe naših studenata za neko vrijeme, čak i u slučaju rasta sveučilišta, naveo je Čerina.
Ističe da je riječ o 72 milijuna kuna investicije, ali i o 100-postotnom bespovratnom financiranju iz EU fondova. Novi smještaj uredio bi se u bivšim bolničkim prostorima, praonici i kotlovnici. Bude li sve prošlo kako treba, radovi bi mogli početi dogodine i to prije odlaska studenata na ljetni odmor.
Sve veći broj gostujućih profesora
- Već je izgradnja novog doma i menze bio veliki korak i to osjećamo svaki dan. Primjerice, svakodnevno raste broj obroka kako studenata tako i profesora koji s njima jedu. Veliki je broj zahtjeva za smještajem gostujućih profesora zahvaljujući razgranatoj međunarodnoj suradnji, a od iduće godine, putem Erasmusa, povećat ćemo i dio kapaciteta, odnosno šest ležaja odvojiti upravo za studente koji dolaze iz cijelog svijeta kod nas. Već sada se u restoranu mogu čuti razni svjetski jezici među studentima i to je super, kaže nadalje Čerina i navodi da se osim toga novi prostori koriste za razne oblike edukacije koju organiziraju sami ili daju podršku vanjskim partnerima.
No, programa, naglašava, ima svaki dan sve više pa je tako upravo u tijeku dogovor sa studentskim udrugama za financiranje njihovih programa. S uvođenjem novih studija iduće godine i to u segmentu zdravstva, strojarstva i informatike, imat će sve više studenata koji čine logistiku kampusa, a njima je to povod za razmišljanje o širenju smještajnih kapaciteta i prehrane novih studenata.
- Nama je važno razmišljati i o slobodnom vremenu studenata i zato ćemo kroz 15-ak dana otvoriti novi web portal na kojem će studenti moći imati sve informacije od toga što dnevno mogu pojesti u studentskom restoranu do toga gdje mogu ići i koje programe pogledati. Pritom ćemo od njih tražiti da budu naši informatori i da na samom portalu daju prijedloge što uvesti, što mijenjati, što je dobro i ostale informacije. U konačnici radit ćemo i na časopisu i studentskom listu. Naravno, nezaobilazni segment je i sport, ali je to dobro organizirano i već postižemo značajne rezultate na državnoj, ali i međunarodnoj razini, kaže na kraju Čerina. (Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ i Sandra ZRINIĆ TERLEVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU