Sipar - najslikovitiji arheološki lokalitet hrv.obale

(M. SARDELIN)
(M. SARDELIN)

Muzej grada Umaga prezentirao je drugu fazu projekta Konzervatorsko-restauratorski radovi na arheološkom lokalitetu Sipar, koji je financiran sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Istarske županije i Grada Umaga. Konferencija je održana na arheološkom lokalitetu Sipar, unatoč jakoj buri.

Faza II. projekta je nastavak konzervatorsko restauratorskih radova u smislu prezentacije cjelokupnog lokaliteta te njegovog uvrštavanja u kulturno-turističku ponudu ne samo Grada Umaga, već Istarske županije i Hrvatske. Unutar druge faze je konzerviran i restauriran srednji dio lokaliteta s gospodarskim objektom, odnosno žitnicom, te bočni obrambeni zidovi, naročito onaj sjeverni.

Strateška utvrda

Naime, tijekom prve faze, još 2013. godine je utvrđeno postojanje višekutne obrambene kule, te bočnih obrambenih bedema na prednjem dijelu lokaliteta, što je omogućilo početak preciznije rekonstrukcije oblika i funkcije lokaliteta kao strateške vojne utvrde u vremenu od kasne antike do ranog srednjeg vijeka.

Arheološki lokalitet Sipar jedan je od najslikovitijih arheoloških lokaliteta istarske i hrvatske obale, a ujedno je jedan i od najugroženijih zbog udara morskih valova, plime i oseke te ljudskog faktora. Dosadašnja arheološka istraživanja donekle su potvrdila tragove naseljenosti lokaliteta u prapovijesti, antici, naročito kasnoj, i u ranom srednjem vijeku.

Obitelji Brati i Rota

Poznato je da je naselje u kasnoj antici, ranom Bizantu u 4. i 5. stoljeću, bilo utvrđeno i da je u tom obliku funkcioniralo sve do razaranja 876. god. Kasnije gradnje na lokalitetu događaju se tek tijekom kasnog srednjeg vijeka u 14. stoljeću kada lokalitet, odnosno naselje, kupuje koparska obitelj Brati, a potom ga prodaje momjanskoj obitelji Rota u 16. stoljeću.

Prezentaciji su prisustvovali Branka Milošević, dipl. povjesničarka umjetnosti i dipl. arheologinja, voditeljica projekta Konzervatorsko-restauratorskih radovi na arheološkom lokalitetu Sipar te kustosica Muzeja grada Umaga; Biljana Bojić, v. d. ravnateljice Muzeja grada Umaga; Kristina Gergeta Sotončić, dipl. povjesničarka umjetnosti i dipl. arheologinja, konzervatorica - viša savjetnica Konzervatorskog odjela u Puli; Vladimir Torbica, pročelnik Upravnog odjela za kulturu Istarske županije; Floriana Bassanese Radin, dogradonačelnica Grada Umaga i Slaviša Šmalc, pročelnik za Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Umaga. (M. SARDELIN)


Podijeli: Facebook Twiter