Pet sindikalnih središnjica ove godine nece upriliciti tradicionalnu prosvjednu prvomajsku povorku od Trga bana Jelacica do Maksimira jer ne žele da se taj dogadaj u predizbornoj godini iskoristi u politicke svrhe i da se naruši uspješan socijalni dijalog s Vladom i poslodavcima, objavili su jucer celnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisnih hrvatskih sindikata, Matice hrvatskih sindikata, Hrvatske udruge sindikata i Udruge radnickih sindikata Hrvatske.
Medunarodni praznik rada, 1. svibnja, sindikalni celnici obilježit ce polaganjem vijenca kod braniteljskog križa na Mirogoju, a u Maksimiru ce se pridružiti gradanima bez sudjelovanja u govorima, najavio je koordinator pet središnjica Damir Jakuš na današnjoj konferenciji za novinare.
Sindikati su ove godine, pohvalio se Jakuš, uspjeli riješiti dugogodišnje zahtjeve, primjerice pitanje neisplate placa i osnivanje specijaliziranih radnih sudova pa umjesto da prosvjeduju, trebaju iskoristiti cinjenicu da ih je Vlada pocela uvažavati.
- U izbornoj godini Vlada je najspremnija izaci ususret sindikalnim traženjima. Moramo to što više iskoristiti u korist radnika, objasnio je Krešimir Sever, predsjednik NHS-a.
Teška godina
- Radnici u Hrvatskoj nemaju razloga za zadovoljstvo, ovo je teška godina, ali se stvari mijenjaju, porucio je Sever, navodeci da su se sindikati ove godine izborili za tisuce kolektivnih ugovora i vratili na radna mjesta tisuce nepravedno otpuštenih radnika.
Sindikati udruženi u središnjice 1. svibanj ce proslaviti na uobicajeni nacin diljem Hrvatske, a neke ce proslave biti u prosvjednom tonu. Da bi upozorio na pad životnog standarda i propadanje poduzeca, HUS ce praznik rada obilježiti prosvjedno, na zagrebackom Jarunu i u Rijeci. Predsjednik HUS-a Ozren Matijaševic 1. svibnja provest ce u tvrtki Trimot iz Imotskog koja odlazi u stecaj da bi još jednom upozorio hrvatsku javnost na negativan odnos vlasti prema tekstilnoj industriji.
Dok sindikalni vode smatraju da su za hrvatske radnike ucinili mnogo, i da tako trebaju nastaviti, ekonomisti ne vide da ce ova godina u bilo kojem pogledu biti bolja za radništvo i nezaposlene u odnosu na posljednje dvije krizne godine.
Tužni podaci
Nezaposlenost je u uzlaznoj putanji, porast broja novih radnih mjesta može se ocekivati tek krajem 2012. godine, a za poboljšanja na tržištu rada treba nam rast BDP-a od barem cetiri posto, dok je procjena za ovu godinu svega jedan posto. I place ce, kažu strucnjaci, nominalno rasti od jedan do dva posto, kao što je to slucaj i u prva tri mjeseca ove godine, ali ce ih rast troškova života prestici pa ce place realno padati.
- Podaci govore sami za sebe, dovoljno su tužni. Ništa se u gospodarskoj situaciji bitno ne pomice, a radikalni napredak u ovoj godini vrlo teško možemo ocekivati, smatra ekonomist Dražen Kalogjera. Neke su stvari, kaže, pokrenute, ali nedovoljno da nas se pokrene iz zaduženosti, nezaposlenosti i deficita.
- To vam je kao kad pacijent ima temperaturu 39 stupnjeva, pa ona padne na 38,8. Još uvijek je veoma bolestan, ilustrira Kalogjera. (Lj. BRATONJA MARTINOVIC, N. BOŽIC/Novi list)