Predsjednica Sindikata zdravstva Hrvatske i sindikalna povjerenica u KBC Rijeka Radmila Belobrajić Čahut izjavila je u ponedjeljak da se s dva zakona iz područja zdravstva, čije se usvajanje predlaže u hitnoj saborskoj proceduri, kani u koncesiju dati sve ordinacije obiteljske medicine koje djeluju u sklopu domova zdravlja.
"Mi se borimo protiv miješanja javnog i privatnog te držimo da se liječnci trebaju odlučiti žele li djelovati na jedan ili drugi način", rekla je Belobrajić Čahut na konferenciji za novinare, istaknuvši da se sindikat žestoko protivi koncesioniranju ordinacija. Istaknula je kako koncesionari sebe smatraju privatnicima kad si trebaju isplaćivati plaće, a to, kazala je, čine tako da si isplate sve što ostane na poslovnom računu od iznosa koji dobijaju od HZZO-a.
"Pritom isplaćuju svojim zdravstvenim djelatnicima, kao što su medicinske sestre, plaću po zakonskom minimumu, ne poštujući uredbu o koeficijenitima složenosti posla niti kolektivni ugovor, pa im tako ostaje više na računu za vlastite plaće", naglasila je.
S druge strane, dodala je, koncesionari traže da im Primorsko-goranska županija nabavlja opremu i uređuje prostor u kojem djeluju, a za to bi trebali biti namijenjeni novci koje dobijaju. Belobrajić Čahut se zapitala gdje odlaze novci koji ostaju na računu liječnika koncesionara i koji su se trebali isplatiti njihovim zdravstvenim radnicima.
Izvijestila je da je sindikat pozvao inspekciju Ministarstva zdravstva te HZZO da utvrde koliko novca koji plaća HZZO odlazi za plaće medicinskih sestara, a koliko ostaje, te gdje se ostatak troši. Na novinarsko pitanje o visokoj stopi bolovanja u riječkome KBC-u, navela je da je do toga došlo jer ne postoje radničke kontrole kao nekad, koje bi mogle kontrolirati jesu li ljudi na bolovanjima u svojim domovima, te što rade tijekom bolovanja. Ocijenila je da su za neopravdana bolovanja odgovorni liječnici koji su ih odobrili, te da bi oni među njima koji djeluju kao kocesionari, a za koje se utvrdi da su tako nešto učinili, trebali izgubiti koncesiju.
"Postavlja se pitanje kako organizirati posao s toliko ljudi na bolovanjima, jer se primati nove ljude na radna mjesta ne može. Problem je posebno izražen kod spremačica, među kojima su mnoge na bolovanjima, te nužnosti održavanja nužne razine higijene na odjelima", kazala je Belobrajić Čahut. Poslodavac čak, dodala je, izbjegava zaposliti spremačice na neodređeno, jer se potvrdilo da često nakon toga vrlo brzo odlaze na bolovanja. Prema podacima KBC Rijeka, prosječno mjesečno na bolovanjima bude nešto manje od 20 posto od 3461 zaposlenika. (Hina)