Dio onoga što smo ispregovarali u tom prijedlogu uopće nije ispoštovan, ponuđena nam je sramotna cijena rada, primjerice za sat pripravnosti osam kuna u neto iznosu, dok bi sat prekovremenog rada noću bio plaćen 38 kuna, rekao je Babić Hini nakon što je proučio prijedlog Ministarstva zdravlja.
Babić poručuje da to neće potpisati te najavljuje nove sindikalne akcije u sklopu štrajka liječnika, koji će se nastaviti i nakon današnjeg, pedeset i sedmog dana. Priprema se, najavio je, i izvanredna skupština HLS-a idućeg tjedna na kojoj će se odlučiti o daljnjim koracima.
Ministar zdravlja Rajko Ostojić prethodno je danas ustvrdio da je postignut "vidljivi pomak" u pregovorima te je izrazio nadu da će predstavnici triju sindikata parafirati novi granski kolektivni ugovor za zdravstvo.
"Sutra očekujem parafiranje, barem od dijela sindikata, a htio bih i uvjeren sam da će ga svi parafirati", rekao je Ostojić u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada".
Upitan što Vlada nudi sindikatima u prijedlogu novog kolektivnog ugovora, u prvom je redu istaknuo evidenciju prekovremenih sati za sve radnike u sustavu zdravstva. "Stav Vlade je jasan - rad će se platiti, nerad neće, i to se odnosi i na liječnike i na sve druge zaposlenike u zdravstvu", ustvrdio je.
Po izračunima Ministarstva zdravlja, novi kolektivni ugovor za zdravstvo trebao bi ostati u "prethodnim financijskim gabaritima" čemu će, po Ostojićevim najavama, pridonijeti i uštede zbog reorganizacije cijeloga sustava i master plana bolnica.
"Dolazi potpuna reorganizacija rada tako da ćemo ostati unutar gabarita budžetskih sredstava za plaće, dežurstva i pripravnost", ističe.
Objasnio je kako se Vlada nije odlučivala na uvođenje radne obveze štrajkašima jer je procijenjeno da "još nije ugroženo stanje nacije".
"U sedam hrvatskih bolnica liste čekanja su se povećale preko 30 posto, a zbog tih kritičnih, uskih grla, ostaje otvorena i ta mogućnost", rekao je Ostojić, upitan zašto Vlada nije uvela liječnicima radnu obvezu kako što je to učinila Račanova vlada za vrijeme štrajka liječnika 2003. godine.
Ostojić je ustvrdio da je velika većina liječnika tijekom ovoga štrajka časno i predano obavljala svoj posao. Kao razlog za isplatu pune rujanske plaće štrajkašima naveo je probleme u evidenciji radnoga vremena u rujnu, kada se poslodavce po medijima prozivalo da popisuju štrajkaše.
"Na poziv sindikata imali smo državnu inspekciju u 35 bolnica, koja je donijela pravorijek da se mora voditi evidencija radnoga vremena te da je, u suprotnom, kazna za poslodavca između 70 i 100 tisuća kuna. Od tada evidenciju pažljivo vodimo i zato su plaće za listopad štrajkašima umanjene", kaže Ostojić.
Govoreći o trenutačnoj situaciji u zdravstvu, priznao je da su nakon sanacije u lipnju rokovi plaćanja ponovno produženi, ali tvrdi da "nisu otišli u nebo".
Uspostavu redovnog plaćanja najavio je "čim se popune pozicije Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) rebalansom državnog proračuna". Potvrdio je da će se o eventualnoj sanaciji HZZO-a "vjerojatno razgovarati za oko 15 dana".
Komentirajući jučerašnju izjavu predsjednika Hrvatske liječničke komore Hrvoja Miniga da se specijalisti u bolnicama ne bi bunili kada bi im mjesečne plaće bile 20 tisuća kuna neto, Ostojić je rekao kako to sada, nažalost, nije izvedivo, ali bi nakon pokretanja gospodarstva "mogao doći i taj dan". (Hina)