Povrat investicije koja se temelji na tzv. zelenoj ili održivoj gradnji u svijetu je između 5 i 7 godina. Iako je kuća izgrađena na održivom principu u svijetu dva posto skuplja od konvencionalne, u Hrvatskoj je njena cijena viša i do pet, pa i sedam posto.
Ušteda energije, briga o okolišu i korištenje lokalnih resursa temeljne su odrednice zelene gradnje koja je u Hrvatskoj tek u povojima, ali će se, prema standardima EU-a, ipak morati razvijati.
Zelena je gradnja bila tema 5. mini simpozija u HGK-Županijskoj komori Pula, na kojem su izlagali arhitekti, ali i predstavnici tvrtki koji se bave proizvodnjom građevinskih materijala i elemenata koji poboljšavaju energetsku učinkovitost objekata, poput Holcima, Rockwoola i Gealana.
Dubravka Nižetić, voditeljica ureda Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju (HSZG) koji broji stotinu članova - predstavnika različitih tvrtki, banki, udruga, ali i arhitekata te veleposlanstava -kazala je da je ova asocijacija osnovana 2009. upravo radi poticanja promjena u načinu planiranja i gradnje te transformacije hrvatskog tržišta graditeljstva i nekretnina u skladu s principima održivosti
Arhitekt Lovro Bauer iz tvrtke Fabrika arhitekti govorio je o međunarodnim certifikatima: BREEAM je naziv prvog sustava za mjerenje zelene gradnje s devet kriterija koji je 1990. uvela Velika Britanija, a prema kojem je certificirano više od 250.000 objekata.
Sandro Vlačić, predstavnik Holcima, najavio je početak rada Centra za inovacije i projekte koji će razvijati nove proizvode i usluge, poput biciklističkih i pješačkih staza od valjanog betona te pozvao prisutne da se odazovu na natječaj za projekte održive gradnje, otvoren do 24. ožujka.
Marijan Brlečić predstavio je proizvode Gealana, tvrtke koja izrađuje PVC profile od kojih se proizvode prozori i vrata. Uštedi energije pridonosi i kamena vuna ugrađena u objekte, o čemu je govorio predstavnik Rockwoola Goran Šinko.
Prema podacima HSZG-a, europsko zeleno investicijsko tržište raste u prosjeku 20 posto godišnje, a njegova je vrijednost dosegnula 573 milijardi eura. Unatoč krizi, interes za zelenom gradnjom u EU-u se povećava, pa u Savjetu procjenjuju da će se graditeljstvo i u Hrvatskoj razvijati u "zelenom" smjeru. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)