Simbolicka referenca terapijskog ucinka

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Prva slikarska izložba u galeriji Makina na Kapitolinskom trgu prošla je u iznimno ugodnom tonu zahvaljujuci rusko-danskom umjetniku Artemu i njegovoj partnerici koja je fenomenalnim izvedbama svojih autorskih skladbi uvelicala hladnjikavi i otužni pulski petak.

Artem, inace umjetnik s danskom adresom, predstavio se sa sedam slika vecih formata koje je radio na Lastovu i u Puli tijekom svog boravka u Hrvatskoj. Izložba naslovljena "Sorry no sorrow" namjerno ne prevedena na hrvatski jezik kao višestruko objašnjiva igra engleskih rijeci, svojevrsna svjesna umjetnikova intencija kojom se kao skupnom odrednicom njegovih slika nastalih u Hrvatskoj referira na pravi smisao razumijevanja slavnog djela Vincenta van Gogha "Sorrow" ("tuga/bol").



"Promatrajuci spomenuto Van Goghovo djelo iz razlicitih perspektiva, razumijevajuci i propitujuci umjetnikov specifican stav prema umjetnosti i životu, Artem na svoj sasvim osobit nacin želi uspostaviti novo interpretacijsko polje slavne slike u kojoj možda ipak više progovara izvjesno žaljenje naspram do sada uvriježenog prepoznavanja stanja tuge, jada ili boli. Ostavljajuci, medutim, svakom pojedinacno da u prijevodu igre engleskih rijeci 'sorry no sorrow' pronalazi svoju idealnu interpretaciju, za kraj ce nas u maniri pravog enfant terriblea dodatno izazvati svojim razmišljanjima", stoji na pozivnici ove izložbe.

Rusko-danski umjetnik ovim se ciklusom izražava simbolicki, njegovo je slikarstvo zapravo satkano od ikonema kojima autor transcendentno pušta svoje emocije i na samo njemu svojstven nacin govori o zatomljenosti, apsurdu i besmislu igre kao poriva i poziva na rasplet situacije. Medutim, ipak simboli kao što su srce, šahovske figure, golf kuglice, ruke u molitvi daju jasno naslutiti da se umjetnik referira i na zapadnoeuropsku srednjovjekovnu ikonografiju, kojoj na postmodernisticki nacin, srodan pop artistickom slikarstvu, revitalizira u svoj autorski rukopis.



O raznim utjecajima i stilskim odrednicama ovoga puta nema smisla govoriti iz razloga što Artemov izraz posjeduje onu originalnu notu i univerzalnu estetsku komponentu blisku višem srednjem staležu srednje i zapadne Europe. Kompozicijski egzaktan, koloristicki izbalansiran i ne previše razigran, slikarstvo i osobnu simboliku, kako i sam priznaje, doživljava terapijski.

Izložba se može razgledati do iduce subote.


Podijeli: Facebook Twiter