Otprilike 15 posto svih reklamacija potrošača odnosi se na trgovinu, i to na nejasna sniženja, nejasno označavanje postotka popusta i slične stvari.
Upravo se ovaj segment planira bolje urediti aktualnim nacrtom prijedloga Zakona o zaštiti potrošača, o kojem je Ministarstvo gospodarstva do 24. siječnja otvorilo javnu raspravu.
Iz udruge za zaštitu potrošača Istarski potrošač navode da smatraju da će se predloženim zakonom detaljnije urediti pitanja sniženja, rasprodaja i akcijskih prodaja te da će potrošači u konačnici biti zaštićeniji.
Prema prijedlogu, sezonska bi sniženja trgovci mogli otvarati najviše dva puta godišnje: od 1. do 15. siječnja te od 1. do 15. srpnja, i to u maksimalnom trajanju od 60 dana. Iznimno, ako nisu prodani svi proizvodi, trgovac može nastaviti s prodajom po sniženoj cijeni sve do isteka zaliha, no prodaju nije dopušteno više oglašavati kao sezonsko sniženje.
Nadalje, ako se sezonsko sniženje cijena iskazuje u postotnom rasponu, najveći se postotak sniženja mora odnositi na najmanje petinu svih proizvoda koji se prodaju na sezonskom sniženju.
Također, zakon donosi da akcijska prodaja ne bi smjela trajati dulje od 30 dana, dok se rasprodajom smatra prodaja proizvoda po nižoj cijeni, ali samo u slučaju prestanka poslovanja trgovca, prestanka poslovanja u prodajnom objektu, prestanka prodaje određenog proizvoda iz predmeta poslovanja trgovca, takozvane "više sile"' kada je poslovanje trgovca ozbiljno ugroženo te obavljanja složenijih građevinskih radova unutar ili na prodajnom prostoru.
Ove se odredbe, kako smo jučer vidjeli na terenu, za sada ne poštuju pa se trgovci "razbacuju" natpisima da bi privukli što veći broj kupaca. Veliki natpisi o 50 ili 70 posto sniženja tako redovito skrivaju i rječicu "do" ili "up to", a pravo je pitanje koliko je artikala u postocima doista toliko i sniženo. (B. PETROVIĆ)
VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU