Najavljene promjene Zakona o radu uzbunile su hrvatsku sindikalnu scenu. Dok Vlada najavljuje "fleksibilnije tržište rada" - na kojem će poslodavci jednostavnije otpuštati i zapošljavati radnike - sindikalni čelnici upozoravaju na širenje socijalne nesigurnosti i opasnost da radnička prava budu još više smanjena. Za ostale predložene promjene - koje predviđaju skraćeno radno vrijeme, rad za više poslodavaca i(li) na određeni rok, sindikalci napominju da nisu velika novost. Ali, novost je da se promjene jednog od najvažnijih zakona u državi priopćuju neslužbeno, preko medija, kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
"Ovo nije socijalni dijalog, nego dijalog preko posrednika. Da nema medija, mi ne bismo doznali za mnoge poteze Vlade", napominje Sever i dodaje: "Veliki dio komunikacije sindikata i Vlade ide preko medija. Premijera Milanovića vidjeli smo samo jednom. Bilo bi logičnije da su razgovori o ZOR-u pokrenuti u dijalogu socijalnih partnera, s jedne strane sindikata i poslodavaca, a s druge strane Vlade".
- Premijer i ministri nisu najavili rad na izmjeni radnog zakonodavstva?
- Tijekom našeg jedinog susreta premijer je naglasio da se ove godine neće na tome raditi, nego da će se nužne promjene zakona napraviti sljedeće godine. Istaknuo je da to neće značiti daljnju fleksibilizaciju tržišta rada. To je ponavljao i ministar rada Mrsić. No, sada putem medija vidimo da vlast upravo razmišlja o većoj fleksibilnosti tržišta rada, s obrazloženjem da ga je potrebno osuvremeniti i kroz promjene ugovora o radu. Objašnjavaju to činjenicom da je prevelik broj ugovora na određeno, a premali na neodređeno vrijeme. Pa na to sindikati upozoravaju od 2006. godine!
- Je li riječ o zloupotrebi zakona?
- Danas ugovori na neodređeno vrijeme postaju iznimka, čak se 85 posto ugovora sklopi na određeno vrijeme. Ali, država danas ne ide na to da se takva praksa spriječi, da se dokine zloupotreba ugovora na određeno vrijeme. Europska unija ima smjernicu s tri mjerila kojima se to može spriječiti. Oni predlažu da se u nacionalno zakonodavstvo ugradi vrijeme trajanja takvih ugovora, broj obnavljanja ugovora i razlozi zbog kojih se sklapaju. Umjesto da Vlada do kraja primijeni ta pravila, ona ih želi liberalizirati i predložiti samo jednu vrstu ugovora. Štoviše, predlažu da svi novozaposleni budu na određeno vrijeme, a poslodavac bi ugovor mogao otkazati bez navođenja razloga. (D. GRAKALIĆ)
INTEGRALNI TEKST ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU