Ministar financija Zdravko Marić je u razgovoru za »Večernji list« kazao kako se mora otvoriti pitanje otkaza odnosno smanjenja broja zaposlenih u državnoj i javnoj administraciji, napominjući da je masa plaća za te zaposlenike prevelika jer premašuje 11 posto BDP-a i među višima je u usporedbi s drugim državama.
»Otvoreno ću reći, iz proračunske perspektive masu plaća vidim kao problem. Nisam sklon načelima linearnih mjera jer ima prostora da se utječe na ukupnu masu plaća i broj zaposlenih. Nitko ne treba od danas do sutra ostati na cesti, ali postoje brojni oblici doškolavanja, prekvalifikacije i aktivne politike zapošljavanja«, kazao je Marić, smatrajući da je Svjetska banka spremna podruprijeti taj proces osiguravanjem novaca za otpremnine.
»Mislim da i s Europskom komisijom možemo otvoriti tu temu. Otvorili smo dijalog s predstavnicima sindikata i nadam se održivim rješenjima«, kazao je Marić. Vezano uz preporuku Europske komisije o penaliziranju prijevremenog umirovljenja zaposlenih, kazao je da je Hrvatska prilično daleko od prosječnog sustava penaliziranja prijevremenog odlaska u mirovnu, no da on ne zaziva da te razine treba dosegnuti u brzom roku. »Naš je interes da se radnicima omogući da što dulje ostanu u radnom odnosu, a strože mjere penalizacije na neki način dodatno štite sustav«, rekao je.
Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša demantira Marićevu informaciju o otvorenom dijalogu sa sindikatima, napominjući kako je s ministrom do sada održan samo jedan sastanak, na kojem nije bilo govora o otpuštanjima. Razgovaralo se o smjernicama ovogodišnjeg proračuna, dok pitanje otpuštanja i smanjenja plaća nije bilo niti spomenuto.
»Svakako ćemo na drugom sastanku, u srijedu, ministra pitati o čemu se radi, pa dotad njegove izjave ne bih ni komentirao«, kratko je kazao Pleša. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever podsjeća pak kako je svaka dosadašnja vlada najavljivala otpuštanja, da bi na kraju uvidjela kako hrvatski javni sektor nije prevelik.
»Za nas je prihvatljivo samo već ranije spominjano rješenje prema kojem bi na svaka dva umirovljena zaposlenika bila zaposlena jedna mlada osoba, čime bi se poboljšala i pomladila struktura zaposlenih. Tako bi se, tijekom godina, i bez lomljenja preko koljena, starije zaposlenike zamijenilo mlađima, što bi bilo jedino humano rješenje problema. Ne može se paušalno reći da ima previše zaposlenih a da se prethodno ne vidi tko je i kako radio svoj posao, ima li preklapanja poslova i slično«, ističe Sever.
»Osim toga, svako bi otpuštanje u kriznoj gospodarskoj situaciji za državu bilo skuplje od uštede na plaćama. Privatni sektor ne može preuzeti otpuštene pa će oni završiti na burzi ili u mirovini. Zaposleni su, osim toga, potrošači koje niti jedna pametna država ne otpušta u krizi, već onda kad su prepreke savladane, i država bilježi jači gospodarski rast pa se iz javnog sektora može prelaziti u privatni. Zaposlenik sa srednjom stručnom spremom u javnom sektoru, sa 30 godina staža, nema plaću višu od 4.800 kuna, što znači da ju cijelu usmjeri u potrošnju. Otpušten, on neće imati što trošiti, a državi će biti teret«, zaključuje Sever. Način na koji ministar Marić govori, dodaje, pokazuje njegovo liberalno opredijeljenje, kakvo zagovaraju Svjetska banka, EU i drugi, a koje se drugdje pokazalo pogrešnim. »Svuda su se takvi rezovi pokazali samo kratkoročno dobrima, no ne i na duge staze. Zato me ovakve ministrove izjave čine razočaranim – on bi trebao znati da bi se otpuštanja državi vratila poput bumeranga«, ističe. (B. MRVOŠ PAVIĆ)