Nešto više od dva mjeseca ostalo je do ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a istarski poduzetnici, pa i inspekcijske službe, imaju još uvijek puno upita i nepoznanica vezanih uz novosti u poslovanju, odnosno tretiranju poslovnih subjekata. O tome se govorilo na seminaru u Hrvatskoj gospodarskoj komori-Županijskoj komori Pula na temu "Promjene u poslovanju nakon ulaska u EU".
Na pitanje hoće li trgovačko društvo iz Italije moći prodavati svoje proizvode na nekom sajmu u Hrvatskoj, a da pritom nema registriranu podružnicu u Hrvatskoj, predavačica, direktorica Centra za poslovne informacije, Lidija Švaljek odgovorila je da je načelno to moguće jer je ta roba već prisutna na europskom tržištu. Kome takav subjekt plaća porez, može li zatražiti minimalne tehničke uvjete bez registracije, može li se njegovo pružanje usluga u drugoj državi tretirati kao izdvojeni pogon, uslijedila su rafalna pitanja na istu temu. Nedoumicu je prekinuo odgovor državnog inspektora da oni, barem prema sadašnjem tumačenju, smatraju da talijansko trgovačko društvo ne može prodavati svoju robu u Hrvatskoj a da se prethodno ne registrira kod nas.
Jedan je poduzetnik pitao hoće li moći zapošljavati radnike iz drugih zemalja EU-a bez radne dozvole. Švaljek je, međutim, u odgovoru naglasak dala na odlazak ljudi iz Hrvatske na rad u druge zemlje članice EU-a. Rekla je da će ograničenja gotovo sigurno biti, ali da još uvijek nije poznato koje će ih zemlje uvesti. Najvjerojatnije će prijelazno razdoblje od dvije, odnosno tri, a maksimalno sedam godina za rad hrvatskih državljana u njihovim zemljama bez traženja radne dozvole uvesti stare članice EU-a. Pretpostavlja i da će radna snaga iz EU-a kod nas moći raditi bez radne dozvole, dok će za treće zemlje biti određene kvote za određena deficitarna zanimanja.
Švaljek se osvrnula i na trgovinske veze s nama susjednim zemljama, poput Srbije, BiH, Crne Gore. Podsjetila je da međunarodni ugovori, koje je Hrvatska sklopila prije ulaska u EU, u ovom slučaju sa zemljama članicama CEFTA-e, o slobodnoj trgovini prestaju vrijediti s 1. srpnja, te počinju važiti ugovori koje je sklopio EU. Hrvatskim stupanjem u EU, kazala je, porast će carina pojedinih proizvoda u razmjeni sa Srbijom, ali smatra da bi povoljnije situacija mogla nastupiti s prvim danom iduće godine, kada kreće postupna liberalizacija i tog tržišta. Problema bi, po njoj, moglo biti s BiH, gdje zasad ne žele liberalizirati tržište.
Upozorila je da će ulaskom u Uniju u Hrvatskoj doći do potpunog otvaranja tržišta za proizvode iz EU-a, koji više neće podlijegati carinskom režimu. Smatra da će to dovesti do sniženja nekih cijena, a povećanja drugih, ovisno o maržama koje budu uveli trgovci. Pretpostavlja da će za potrošače to biti plus, a da bi za domaće proizvođače moglo biti problema. (B. ŽIŽOVIĆ)