U svega deset godina postojanja nakladnička kuća Fraktura izrasla je od malog izdavača u jednog od vodećih i najuglednijih hrvatskih nakladnika, a u posljednjih nekoliko godina i najstabilnijih, sudeći barem po autorima koje okuplja, knjigama koje objavljuje i nagradama koje osvajaju njena izdanja.
Posljednji mjeseci pak svjedoče o novim Frakturinim spisateljskim i uredničkim akvizicijama, a ova je kuća i jedna od rijetkih koja sve uspješnije svoje autore plasira u inozemstvu. U kratkom predahu između netom završenog zagrebačkog Interlibera i predstojećeg Sajma knjige u Puli, o Frakturinom usponu, ali i o prilikama u hrvatskom izdavaštvu, razgovaramo s njenim osnivačem Seidom Serdarevićem.
- Je li ovakav uspon Frakture očekivan i planiran, je li on odraz kontinuiteta, ili je možda rezultat dobro iskorištene prilike uslijed sve većih slabosti (pre)velikih drugih domaćih nakladničko-knjižarskih sustava?
- U deset godina postojanja ostvarili smo manje-više sve planirano. Posljednje tri godine izdajemo oko 60 naslova godišnje, što je optimalan broj naslova na broj zaposlenih, a toliko novih naslova možemo na pravi način prezentirati i čitateljima i kritičarima.
Od samih početaka objavljivali smo vodeće domaće autore kao što su Mirko Kovač, Igor Štiks, Daša Drndić, tada i Ante Tomić. Posljednjih godina, s obzirom i na povećanu produkciju knjiga, ali i na to što domaćim autorima nudimo prije svega brigu o njima i plasman na inozemno tržište odnosno prodaju prava ondje, objavljujemo i knjige Tatjane Gromače, Josipa Mlakića, Sanje Lovrenčić, Vladimira Stojsavljevića, Semezdina Mehmedinovića i mnogih drugih.
Naša ideja vodilja oduvijek je bila da dobre nakladničke kuće nema bez odličnih prije svega domaćih autora.
- Osim novih spisateljskih imena, oko javnosti svakako će zapeti i za jedan zanimljiv urednički transfer u Frakturu…
- Roman Simić Bodrožić pridružio nam se 1. listopada, zbog čega smo jako sretni i zadovoljni, jer on je jedan od ponajboljih domaćih urednika koji se dokazao svojim radom i u Nakladi MD i u Profilu, ali i organizacijom Festivala europske kratke priče te uređivanjem niza domaćih časopisa. I po njegovim osobnim preferencijama što se tiče kvalitetne književnosti čini nam se da će se gotovo savršeno uklopiti u naš tim.
- Predstoji uvođenje PDV-a na knjigu, a različite su pretpostavke kako će to utjecati na knjigu i izdavaštvo…
- Vrlo je teško procijeniti kako će udar PDV-a od obećanih pet posto utjecati na knjigu i kulturu, ali utjecat će sigurno, jednako kao što će utjecati uvođenje PDV-a na kruh, mlijeko i druge stvari po istoj stopi, kao što je utjecalo povećanje PDV-a s 22 na 23 i zatim na 25 posto.
Nažalost, knjiga je, koliko god bila jeftina, u odnosu na sve drugo i dalje luksuz, a osiromašena Hrvatska ima sve manje novca za kupnju knjiga. To se vidi i po poslovnim rezultatima svih nakladnika, a jednako tako i po izdvojenom novcu za kupnju knjiga za gradske i narodne knjižnice, koji je značajno manji nego što je bio. (Razgovarao Davor ŠIŠOVIĆ)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU