U okviru obilježavanja stote godišnjice izdavanja "Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića" Ivane Brlić-Mažuranić, ovo je djelo sada prvi put prevedeno i na ruski jezik. Inicijativom Spomeničke knjižnice i zbirke Mažuranić-Brlić-Ružić i Udruge Ruska kultura, u prijevodu Dmitrija Čegodaeva "Šegrt Hlapić" sada je progovorio i ruskim jezikom. Prijevod na ruski tako je postao dio velikog mozaika svjetskih jezika na koje je to legendarno književno djelo I. B. Mažuranić prevedeno.
Ovim povodom Matilda Ružić, praunuka Ivane Brlić-Mažuranić, istaknula je da joj je drago što se "Hlapić" pojavio i na ruskom, jer taj jezik zauzima posebno mjesto u obitelji Mažuranić. Otac Ivane Brlić-Mažuranić, Vladimir Mažuranić, te stric Antun Mažuranić bili su članovi Ruske akademije znanosti, a kao i drugi članovi obitelji i Ivana Brlić-Mažuranić poznavala je ruski jezik, kulturu i umjetnost, što je putem mitova, legendi i ruskih narodnih priča obilježilo njezin spisateljski rad.
Više o prijevodu kazao je Dmitri Čegodaev, koji je "Čudnovate zgode šegrta Hlapića" preveo modernim ruskim jezikom kako bi ih prilagodio današnjim čitateljima na ruskom govornom području.
- Zbog političkih i drugih razloga, Ivana Brlić Mažuranić nije baš poznata u Rusiji, što se mora promijeniti - smatra Čegodaev. Zato sam se odvažio prevesti "Šegrta Hlapića". Tijekom prevođenja najveći problem nije mi bio jezik, nego to što je radnja ovog djela vezana uz hrvatski život krajem 19. stoljeća. Stoga je prijevod trebalo prilagoditi današnjoj ruskoj djeci - objasnio je Dmitri Čegodaev, pisac, prevoditelj i grafički dizajner koji je završio Akademiju tiska u Moskvi. (K. CUCULIĆ/NL)