U Vladi ocekuju da ce im Europska komisija u iducih tjedan dana odgovoriti na pitanje može li Hrvatska zabraniti svima osim državi da u Ini steknu udio veci od 49 posto, a da time ne prekrši europska pravila o slobodi kretanja kapitala.
Da se odgovor ocekuje uskoro, potvrdila je i premijerka Jadranka Kosor, koja je u Dnevniku plus HRT-a kazala da je predsjedniku Komisije Joseu Manuelu Barrosu poslala pismo u kojem objašnjava zašto Hrvatska mijenja Zakon o privatizaciji Ine i u njega ugraduje restriktivne mjere te da ga radi toga moli da se prijedlog žurno pogleda.
U Vladi vjeruju da je njihov najjaci argument objašnjenje da se zakon donosi zbog sumnji u koruptivna kaznena djela bivšeg premijera Ive Sanadera pri sklapanju dionickog ugovora s MOL-om, pa zbog toga i Kosor vjeruje da bi zakon mogao dobiti zeleno svjetlo komisije, koja je dosad takve poteze svojih clanica sprjecavala.
- Mislim da ce Komisija svakako razumjeti da Republika Hrvatska, kao i clanice Unije, mora štititi svoje nacionalne, strateške interese... Unija je utemeljena na slobodnom tržišnom natjecanju, ali i na vrijednostima borbe protiv korupcije i kriminala. Vjerujem da ce Komisija odgovoriti u najboljem interesu Hrvatske, kazala je Kosor te istaknula da nije nevažno ni to što ce zakon imati ograniceno trajanje.
A to bi ograniceno trajanje, kako smo doznali, moglo znaciti ogranicenje povecanja udjela u Ini, za sve osim za državu, cak sljedecih sedam godina. Motiv za takve promjene je sumnja u korupciju, pa se istice da bi ogranicenja trajala do okoncanja postupka, odnosno pravomocne presude, a najdulje sedam godina.
Kad bi odredbe o tome da nitko - što je, zapravo, smišljeno zbog MOL-a - ne može podici svoj udio na 49 posto, to bi znacilo da sadašnja struktura dionicara u Ini ostaje do jeseni 2018. ukoliko MOL ne odluci svoj paket od 47,26 posto dionica raskomadati i prodati razlicitim kupcima.
U šest novih clanaka koji bi se trebali ugraditi u Zakon o privatizaciji Ine stoji i to da nitko ni s povezanim društvima ne može steci udio veci od 49 posto te da svi osim države koji imaju taj udio nakon stupanja novih pravila na snagu moraju u roku od 30 dana prodati sve iznad spomenutog udjela.
To bi znacilo i da MOL ne može realizirati kupnju dionica Ine od tvrtki s kojima ima opcijske ugovore o naknadnom preuzimanju dionica jer bi time prešao udio od 49 posto. Takvim prijedlogom izmjena Vlade zapravo poništava i one clanke u Zakonu o privatizaciji Ine po kojima je do ulaska Hrvatske u Uniju država trebala zadržati 25 posto dionica u domacoj naftnoj kompaniji, a onda je, nakon prijema u EU, trebala donijeti poseban zakon o privatizaciji tog zadnjeg državnog paketa u Ini. (J. MARIC/NOvi list)
Optimisti i skeptici
U Vladi vjeruju da bi im Europska komisija, koja je posebno osjetljiva na korupciju, mogla odobriti donošenje zakona, no dio ljudi u sadašnjoj administraciji upozorava da se tome ne treba pretjerano nadati s obzirom na to da pri kupnji dionica, odnosno MOL-ovog stjecanja udjela u Ini, ne postoji ni istraga ni optužnica za korupciju, nego se ona odnosi na kasnije uredivanje odnosa izmedu dvaju najvecih dionicara.