Potpredsjednik Socijaldemokratske partije i saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin i predsjednica SDP Pule i predsjednica Kluba vijećnika u Gradskom vijeću Grada Pule Sanja Radolović na današnjoj konferenciji za novinare govorili su o temama vezanim uz znanost i obrazovanje. Ponajviše o nedostatnim državnim ulaganjima u znanost i obrazovanje na području Istre te o novoj inicijativi Europske unije kojom se do 2024. godine planira uspostava sustava od dvadesetak europskih sveučilišta.
Grbin se osvrnuo na činjenicu da je prije nekoliko tjedana usvojen državni proračun za 2018. godinu, te da će "zahvaljujući" tom proračunu, kao i u posljednje dvije godine, Istra će biti zakinuta za državna sredstva.
- Za razliku od drugih krajeva Hrvatske, državna ulaganja u Istru se smanjuju. Istra čini oko pet posto hrvatskog stanovništva, a dobiva manje od jedan posto sredstava državnog proračuna. Vidljivo je to na svim područjima, od infrastrukture pa nadalje, ali najizrazitije na području znanosti i obrazovanju. Zato smo amandmanom na državni proračun tražili povećanje sredstava za naše Sveučilište, konkretno za kapitalne investicije. Sveučilište je prepušteno samo sebi i EU fondovima. Da se razumijemo, potpuno je u redu da se sveučilišta usmjeravaju na EU fondove, ali to ne može biti jedini izvor financiranja, država mora dati svoj obol, ali ona to ne čini, primijetio je Grbin.
Ukoliko su već sveučilišta usmjerena na financiranje iz EU fondova, onda to treba urediti na način kako spada te bi Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova bi čim prije krenuti u izmjene Operativnih programa. Prvenstveno zato da bi Sveučilišta mogla kroz EU fondove financirati svoju nastavnu i stručnu djelatnost, a ne samo znanstveno-istraživačku kao što je to slučaj sada, dok u drugim državama, poput Poljske Sveučilišta najnormalnije financiraju svoju nastavnu i stručnu djelatnost kroz EU fondove te ne ovise o milosti državnih, županijskih i gradskih proračuna.
Predsjednica SDP Pule podsjetila je kako Hrvatska ulaže tek 0,79 posto BDP-a u znanost i obrazovanje, dok je europski prosjek tri puta veći.
Radolović je podsjetila kako su 14. prosinca čelnici EU-a, odnosno Europsko vijeće dali podršku početnoj ideji francuskog predsjednika Macrona da se do 2024. godine osnuje dvadesetak "europskih Sveučilišta". Ova sveučilišta ne bi bila nova, već mreža postojećih sveučilišta, ali ta Sveučilišta bi morala uvesti važne promjene kako bi zajednički radili bolje i omogućili studentima svake godine promjenu zemlje i Sveučilišta unutar mreže europskih Sveučilišta, s zajedničkim nastavnim planom i programom. Cilj europskih Sveučilišta bilo bi jačanje međunarodne konkurentnosti sektora visokog obrazovanja, a studenti bi mogli dobiti diplomu kombiniranjem studija u nekoliko zemalja EU i povećanjem mobilnosti. Program Europskog Sveučilišta zahtijevao bi od studenata da nastavni plan i program tijekom razdoblja studiranja odslušaju, uz materinji, na barem još dva europska jezika i provedu minimum šest mjeseci tijekom studiranja na studiju u inozemstvu.
- Cilj je imati savez koji dopušta sveučilištima da ostanu autonomni, ali da budu konkurentniji na europskoj i međunarodnoj razini, stvaranjem kritične mase studentske razmjene, nabavkom istraživačke opreme i priljevom svježih ideja, promicanjem mobilnosti studenata i njihovim sudjelovanjem u obrazovnim i kulturnim aktivnostima. Smatramo da je Pula sa svojim Sveučilištem idealan kandidat za dodjelu statusa "europskog Sveučilišta", rekla je Radolović.
Najavili su da će SDP uputiti inicijativu gradonačelniku Pule i predsjedniku Gradskog vijeća Grada Pule kako bi se pokrenula procedura da se pulskom sveučilištu dodijeli status europskog sveučilišta.
- Istra je dobro prometno povezana, a uz to je visoko razvijena turistička destinacija, dok istovremeno pulsko sveučilište ima sve pretpostavke u vidu razvijene međunarodne suradnje, izvođenja združenih studija s partnerima u inozemstvu i uhodanosti u razmjeni studenata putem programa Erasmus+, kazala je Radolović.
Grbin i Radolović su se na kraju složili da ne bi bilo dobro da se po defaultu status europskog Sveučilišta dodijeli već etabliranom Zagrebu. Bolje bi bilo da se dodijeli Puli, čime bi se postigla i određena decentralizacija. (L. SLIJEPČEVIĆ)