SDP ima najmanju podršku birača otkad je na vlasti (22,4 posto), Vlada u istom periodu najmanju prosječnu ocjenu (2,08), za Kukuriku koaliciju bi glasalo nikad manje birača (27,9 posto), a Vladinu politiku podržava također rekordno niskih 26,4 posto ljudi - no svjedeno su vladajuća stranka i vladajuća koalicija zadržale prednost pred HDZ-om i njegovom koalicijom po redovnom mjesečnom ispitivanju CRO Demoskop agencije Promocija plus.
Pojedinačni rejtinzi stranaka.
Ako se gleda samo popularnost stranaka, dakle, ne uzimajući u obzir koalicije, SDP je i dalje vodeći, ali s najmanjom prednosti dosad zabilježenom nakon što je koalicija koju je vodila ta stranka pobijedila na izborima 2011. godine.
Razlog leži u tome što je HDZ-ov rejting najniži u posljednjih deset mjeseci, tek 20,2 posto, što je za samo polovicu postotnog boda više od 19,7 posto koliko su dobijali u siječnju 2011. godine, u prvoj anketi nakon katastrofalnog izbornog poraza stranke koju je tad predvodila Jadranka Kosor.
Izgubljeni postotci podrške birača, jasno, morali su se negdje pojaviti - pa je tako u testiranju koalicija čak šest potencijalnih lista iznad izbornog praga od pet posto, što bi moglo garantirati prilično šarenilo među hrvatskim europarlamentarcima nakon svibanjskih izbora.
Najjače su, naravno, Kukuriku i još bezimena HDZ-ova Antikukuriku koalicija. I to uvjerljivo.
Milanovićeva ekipa ima 27,9 posto glasova, a Karamarkova 23,2 posto. Pritom je razlika je u korist vladajućih u odnosu na veljaču porasla. Istina, radi se o minimalnoj razlici od jedne desetinke (0,1) postotnog boda. Treći iza dvije koalicije su, s ogromnim zaostatkom, Hrvatski laburisti koji dobijaju 7,2 posto. Vrlo blizu njih je tek formirani ORaH Mirele Holy, koji bilježi, za novu stranku, fenomenalnih 6,8 posto podrške, a zadovljni mogu biti u najnovijoj koaliciji, onoj koju su prošlog vikenda potpisali Nacionalni forum i HSLS koji dobijaju 6,3 posto. Desni Savez za Hrvatsku također je iznad praga i blizu ostalim kandidatima za prvo ime "trećeg puta"; oni imaju 5,9 posto.
Objašnjenje činjenice da unatoč konstantnom padu popularnosti vladajućih HDZ nikako ne uspijeva prijeći u vodstvo, ni samostalno, ni u odmjeravanju koalicija je, kako se može iščitati iz rezultata ankete, u Tomislavu Karamarku.
Predsjednik glavne oporbene stranke je, za anketirane birače, već dugo glavni negativac u domaćoj politici, a u ožujku mu je nepopularnost dodatno porasla na 32,1 posto izbora za najnegativnijeg političara u Hrvatskoj (mjesec prije je bio na 30,8 posto). Iza njega je njegov glavni izborni konkurent, Zoran Milanović (28,4 posto), a zatim su na listi negativaca "svi političari" (12,4 posto). Najpopularniji je, kao i obično, predsjednik Ivo Josipović (34,7 posto), a slijede ga nova zvijezda na domaćem političkom nebu, predsjednica ORaH-a Mirela Holy (7,9) i stari igrač - ministar financija Slavko Linić (7,7 posto). (K. Klarić/NL)